Vesti

Monitoring digitalnih prava 2023: Srbija u spirali digitalnog nasilja

Prvi otkriveni slučaj napada špijunskim softverom na aktiviste građanskih organizacija, poplava sajber prevara i manipulacija, uz rutinske zloupotrebe ličnih podataka: ovako se, ukratko, odvijala protekla godina za analitičare SHARE fondacije koja od 2014. dokumentuje povrede prava i sloboda u digitalnom prostoru Srbije.

godišnjem izveštaju, sa inoviranom kategorizacijom slučajeva i autorskim tekstovima onih koji su doživeli napade, predstavili smo uočljive trendove, društveni kontekst i analizu tipičnih sajber incidenata u našoj sredini. Kao i prethodnih godina, preovlađuju slučajevi onlajn prevara, pretnji i manipulacija u digitalnom prostoru, dok se broj različitih incidenata umnožava u politički ili društveno osetljivim periodima, kao što je predizborna kampanja.

Nova kategorija rodno zasnovanog onlajn nasilja ukrštena je sa svakom od standardnih vrsta sajber incidenata u monitoringu, kako bismo ukazali na klimu razobručenog nasilja nad ženama i seksualnim manjinama u Srbiji. Specifičnost digitalnog okruženja omogućila je širenje izrazito opasnih pojava, kao što je objava intimnih sadržaja bez saglasnosti sa ciljem javne degradacije i ponižavanja, te seksualno eksplicitnih sintetizovanih sadržaja (tzv. deepfake) – kompjuterski generisanih snimaka i fotografija.

Mada nisu brojni, slučajevi napada ucenjivačkim softverom na javne servise i kritičnu infrastrukturu nose potencijalno razorne rizike po društvo i trebalo bi da služe kao (još jedno) poslednje upozorenje na izrazito nisku kulturu zaštite podataka u javnom sektoru.

Integralni izveštaj o monitoringu digitalnih prava u protekloj godini može se preuzeti ovde.

Baza incidenata iz monitoringa digitalnih prava, po unapređenoj metodologiji, zajedno sa svim prethodnim izveštajima dostupni su na novom sajtu.

Na našoj višejezičnoj platformi “Alati za digitalnu bezbednost” naći ćete više detalja o postojećim rizicima i savete za bolju zaštitu.

Povezani sadržaj

Anatomija AI sistema u Muzeju moderne umetnosti

Anatomija AI sistema Vladana Jolera i Kejt Kroford od februara 2020. godine uvrštena je u kolekciju Muzeja moderne umetnosti (MoMA). Esej se nalazi na odeljenju arhitekture i dizajna. MoMA u Njujorku smatra se jednim od najvećih i najuticajnijih muzeja moderne umetnosti u svetu. U njemu se nalaze radovi iz arhitekture i dizajna, crteži, slike, skulpture, fotografije, grafike, ilustrovane knjige […]

Groznica deregulacije EU: Konkurentost ili ljudska prava

U senci Trampovog tekućeg eksperimenta sa ukidanjem regulatornih “prepreka” američkoj izuzetnosti, u Briselu se, pod sloganom “Jednostavnija i brža Evropa”, razvija zakonodavna inicijativa za popuštanje pravila koja uređuju niz ključnih oblasti, od korporativnog poslovanja i zaštite životne sredine, do radnih prava i poreske politike. Na meti je posebno regulatorni okvir jedinstvenog digitalnog tržišta EU sa […]

Novinarstvo 21. veka: era masovnih promena i prilagođavanja

Ko se sve smatra novinarom, kako su se mediji prilagodili u onlajn svetu, ko se sve bori za medijski prostor, te da li je medijima potreba regulacija ili samoregulacija, neka su od pitanja pokrenutih na trećem po redu okruglom stolu koji je organizovao Medija centar Beograd. Teme panela bile su (dez)informisanje javnosti, sloboda govora na […]