Vesti

Javna rasprava o izmenama Krivičnog zakonika: Zloupotreba intimnih sadržaja ne sme ostati nekažnjiva

EDIT 4.11.2024. u 16:45:

Ministarstvo pravde je u saopštenju od 1. novembra navelo:

„U toku javne rasprave pažnju je privukla inicijativa da se Krivični zakonik dopuni novim krivičnim delom Neovlašćeno deljenje i zloupotreba snimka intimne sadržine koju je podržao veći broj organizacija civilnog društva i pojedinaca. Ministarstvo pravde je stanovišta da je ova inicijativa opravdana i da će da iznađe i predloži najbolje zakonsko rešenje kojim će se zaštititi intimni sadržaj od zloupotrebe i širenja putem društvenih mreža.“

Hvala svima na podršci inicijativi grupe organizacija koje se zalažu za kriminalizaciju zloupotrebe intimnih sadržaja!


U toku je javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika. Predložena zakonska rešenja ne sadrže odredbe koje regulišu zloupotrebu snimaka polne sadržine. Javna rasprava traje do 31. oktobra. 

SHARE Fondacija tim povodom poziva sve zainteresovane da se u javnoj raspravi zauzmu za kriminalizaciju ove vrste nasilja.

posebnom dokumentu, izložili smo detalje društvene pošasti digitalnog doba, njene razorne posledice, kao i pravne argumente za izmene Krivičnog zakonika koje bi kriminalizovale zloupotrebu intimnih sadržaja.

Smatramo da postojeći jaz između pravnih normi i društvene stvarnosti doprinosi naglom širenju nasilničke kulture, čije su mete, ali i počinioci, često mladi. U odsustvu adekvatnog pravnog odgovora i izgradnje društvene svesti o ovim problemima, svedočimo sve težim povredama ljudskog dostojanstva i razobručenom upuštanju u nekažnjeno digitalno nasilje.

Stoga predlažemo uvođenje novog krivičnog dela koje bi stavilo van zakona zloupotrebe intimnih sadržaja. Takvo krivično delo bi moralo da obuhvati deljenje sadržaja (fotografije, video i audio snimke, i druge materijale intimne sadržine) bez pristanka osobe koja se na njima nalazi; kreiranje i deljenje lažnog sadržaja na bilo koji način (pokazivanjem, ustupanjem) ili izmenu postojećeg sadržaja uz pomoć računarskog programa, kao i samu pretnju da će se takav sadržaj podeliti na bilo koji način. Kvalifikovani oblik krivičnog dela predstavljalo bi deljenje takvog sadržaja na internetu ili u medijima, kada postaje dostupan javnosti ili većem broju ljudi, kao i ukoliko se više sadržaja odnosi na istu osobu. Takođe, kvalifikovani oblik dela podrazumevao bi i izazivanje teških posledica za osobu čija se intima na ovaj način zloupotrebljava, kao i ukoliko je delo učinjeno prema maloletnicima, između ostalog. Smatramo da je neophodno uspostaviti i pravnu odgovornost za onog ko u svojstvu organizatora posreduje u deljenju, predaji ili pokazivanju sadržaja, bez obzira na to da li je i sam delio takav sadržaj.  

Pozivamo sve zainteresovane da pošalju komentare na mejl adresu [email protected]. U naslovu mejla potrebno je navesti „Za javnu raspravu – Krivični zakonik“. Predlog se dostavlja na propisanom obrascu, čiju smo sadržinu pripremili, a koji je potrebno dopuniti vašim podacima. Predlog možete pronaći na ovom linku. Rok za slanje komentara je 31. oktobar.

Povezani sadržaj

ChatGPT: Intervju sa robotom

“Ovaj tekst nisam napisao/la ja, već ChatGPT” – već mesecima se ova napomena ponavlja u medijskim izveštajima o najnovijem proizvodu kompanije OpenAI, čiji je prototip pušten u svet 30. novembra prošle godine. Novinari, tviteraši, istraživači i teoretičari zavera svakodnevno zasipaju četbota pitanjima i zadacima, da provere da li komunikacija s njim stvarno tako savršeno liči […]

Anatomija AI sistema u Muzeju moderne umetnosti

Anatomija AI sistema Vladana Jolera i Kejt Kroford od februara 2020. godine uvrštena je u kolekciju Muzeja moderne umetnosti (MoMA). Esej se nalazi na odeljenju arhitekture i dizajna. MoMA u Njujorku smatra se jednim od najvećih i najuticajnijih muzeja moderne umetnosti u svetu. U njemu se nalaze radovi iz arhitekture i dizajna, crteži, slike, skulpture, fotografije, grafike, ilustrovane knjige […]

Strah od tehnologije

Početak pandemije je mnoge od nas saterao u ćošak panike, dok je druge njen dalji tok direktno naveo na zavereničko razmišljanje. Kada nastupi osećaj nemoći, gubljenje kontrole nad stvarima koje ne razumemo, mi težimo psihološki da se utešimo usmeravajući svoj strah i negativne emocije ka institucijama i pojedincima za koje mislimo da imaju neke veze […]