Vesti

Usvojen AI Akt: Ljudska prava ostala u drugom planu

Akt o veštačkoj inteligenciji (AI Act) koji će se direktno primenjivati u svim članicama Evropske unije, usvojen je u sredu, 13. marta, ogromnom većinom glasova poslanika Evropskog parlamenta. Na jednoj od poslednjih sesija pred izlazak građana Unije na izbore u junu, za usvajanje regulative glasalo je 523 evroparlamentaraca (od 618 prisutnih), protiv je bilo 46, a uzdržanih 49. Evropski parlament ima 705 poslanika.

AI Akt reguliše sisteme koji generišu sadržaj, predikcije, preporuke ili odluke koje utiču na okruženja – uključujući alate za interakciju sa ljudima, pametne sisteme za nadzor ili aplikacije koje se mogu koristiti za generisanje tzv. deepfake sadržaja (sintetički mediji). Ovakvi sistemi veštačke inteligencije se novim pravilima klasifikuju prema visini rizika, od minimalnog do nedopustivog (zabranjenog), dok su javnim i privatnim akterima koji ih proizvode ili koriste propisane odgovarajuće obaveze. Kazne se kreću i do 35 miliona evra ili 7% globalnog prometa, ukoliko je taj procenat veći.

U završnim etapama usaglašavanja teksta zakona, između ostalog, definisanje opsega visokog i nedopustivog rizika bilo je predmet žestokih sporova, posebno kad je reč o primeni u oblastima kao što su policija, sudstvo, upravljanje granicama, kritična infrastruktura i bezbednost proizvoda.

Uz prigodne čestitke za ogroman zakonodavni posao obavljen uprkos snažnom lobiranju industrije i konzervativnih političara, u prvim reakcijama na vest o usvajanju regulative ističe se da interes građana ipak nije stavljen na prvo mesto. Kako se navodi, uvođenjem dvostrukih standarda za policiju i službe bezbednosti, zakonodavci su ostavili previše rupa u propisu i dovoljno mogućnosti za kršenje ljudskih prava.

Međunarodna organizacija za digitalna prava Access Now upozorila je da neke od najopasnijih primena veštačke inteligencije nisu označene kao nedopustiv rizik, odnosno nisu zabranjene, uključujući sisteme koji omogućavaju masovni biometrijski nadzor i prediktivne policijske sisteme. Takođe se navodi da su bezbednosne službe izuzete od zahteva za transparentnošću u primeni visokorizičnih AI sistema, dok je sam pravni izuzetak nacionalne bezbednosti širi od onog propisanog temeljnim dokumentima EU.

Access Now i srodne organizacije kritikuju stvaranje posebnog pravnog režima za ljude u pokretu – migrante, tražioce azila, ljude bez dokumenata, što ih lišava mnogih prava i ostavlja gotovo bez pristupa pravnoj zaštiti u slučaju kršenja.

Organizacija posvećena slobodi govora i informisanja, Article 19u svom saopštenju ističe da regulativa ne zabranjuje tehnologije za prepoznavanje emocija koje su, kako se navodi, u osnovi nespojive sa poštovanjem ljudskih prava. Takođe se ističe zabrinutost zbog činjenice da nije zabranjena upotreba sistema za biometrijsku identifikaciju na daljinu u realnom vremenu na javnim mestima.

Reporteri bez granica su upozorili da AI Akt kao temeljni zakon propušta da zaštitom obuhvati pravo na informisanje, budući da algoritme koji se koriste u proizvodnji i distribuciji informacija ne klasifikuje kao visokorizične, što bi nametnulo ispunjavanje strožih zahteva pre njihovog plasiranja na tržište.

Očekuje se da će zakon biti objavljen u službenom glasniku EU u maju, pošto se novim glasanjem ili formalnom odlukom potvrde manje jezičke izmene unete tokom prevoda teksta na jezike zemalja-članica.

Pažnja se sada okreće ka članicama EU, koje treba da odrede institucije nadležne za primenu regulative. Španija je prošlog septembra prva osnovala posebno kontrolno telo (Agencia Española de Supervisión de la Inteligencia Artificial, AESIA), dok se pojedine članice, poput Holandije, opredeljuju za posebna odeljenja unutar već postojećih službi za zaštitu podataka. Druge su zasad samo odredile sektor u vladi kojem je poverena izrada nacionalnog plana za implementaciju AI Akta.

Na nivou Evropske unije, osnovana je evropska kancelarija za AI koja je početkom marta već uputila poziv zainteresovanim kandidatima za radna mesta.

Povezani sadržaj

Apply for the 2024 Digital Rights Summer School!

The applications for the 2024 Digital Rights Summer School in Perast, Montenegro are now open! The School takes place from 25 to 31 August 2024, and this year’s program is designed for enthusiasts based in Southeast Europe, who are passionate about digital rights and eager to learn more about the latest developments in this field. During […]

Kako unaprediti novi Zakon o informacionoj bezbednosti

SHARE Fondacija je Ministarstvu informisanja i telekomunikacija poslala komentare na Nacrt zakona o informacionoj bezbednosti tokom javne rasprave koja je okončana 30. avgusta. Osnovna intencija donošenja novog zakona je usklađivanje sa standardima Evropske unije, tj. NIS2 direktivom i Aktom o sajber bezbednosti, ali bi suština zakonskih izmena trebalo da se pre svega odrazi na bezbednije digitalno okruženje za građane. […]

Zarobljeni službeni dokumenti – šta je sve informacija od javnog značaja

Pristup informacijama od javnog značaja je ustavom zagarantovano pravo građana Srbije, ali i osnovno sredstvo za rad novinarima i istraživačima, koji na taj način dolaze do dokumenata od značaja za javni interes koji bi inače ostali skriveni od građana. Istražujući kakve implikacije po privatnost Beograđana može imati najava postavljanja 1000 kamera sa tehnikom prepoznavanja lica, […]