Vesti

SHARE poziva Facebook i Google da odrede svoje predstavnike u Srbiji

Tri meseca pre početka primene novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, SHARE Fondacija je pozvala 20 svetskih kompanija, među kojima su Google i Facebook, da odrede predstavnike u Srbiji kojima se nadležni organi, ali i građani Srbije mogu obratiti u pogledu svih pitanja u vezi sa obradom podataka o ličnosti.

Iako se biznis modeli ovih kompanija već uveliko zasnivaju na monetizaciji ličnih podataka njihovih korisnika, pa time i građana Srbije, čini se da su oni i dalje praktično nemoćni da ostvare svoja prava u vezi sa podacima kada ih prikupljaju najpoznatije kompanije.

Ipak, novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, pisan po ugledu na evropsku Uredbu o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) predviđa obavezu gotovo svih velikih IT kompanija da imenuju predstavnike u Srbiji. Naime ukoliko neka kompanija nudi proizvode i usluge na teritoriji Srbije ili prati ponašanje građana, dužna je da imenuje predstavnika, tj. fizičko ili pravno lice kome građani mogu da se obrate u vezi sa pravima koje imaju kao lica na koja se podaci odnose i koje sarađuje sa Poverenikom za zaštitu podataka o ličnosti. Imajući u vidu da Google, Facebook, Amazon, Netflix i ostali IT giganti obrađuju podatke građana na teritoriji Srbije kako bi pružali usluge, imaju obavezu određivanja domaćeg predstavnika.

Recimo, kompanija Google je već godinama prepoznala domaće tržište kao značajno, pa su tako brojne usluge kao što su Gmail, YouTube, Google Chrome i Google Search prilagođene našim građanima i dostupne na srpskom jeziku. Dodatno, Google targetira građane Srbije kroz oglase i prati njihovo ponašanje putem “kolačića” (cookies), te nesumnjivo ima obavezu da imenuje predstavnika u Srbiji. Facebook je takođe dostupan na našem jeziku i ima oko 3 miliona korisnika u Srbiji samo na toj društvenoj mreži, a vlasništvu ima i Instagram i WhatsApp. Facebook vrši masovno prikupljanje podataka svih svojih korisnika kako bi između ostalog mogli da ih profilišu i prikazuju targetirane oglase, što je detaljno opisano u SHARE Lab  istraživanju o algoritamskoj fabrici Facebook-a.

Međutim, politika ovih kompanija, uglavnom onih sa glavnim sedištem u SAD, jeste da se Srbija praktično ne posmatra kao deo Evrope, što dovodi do situacije da se građanima Srbije prava u vezi sa podacima o ličnosti gotovo uopšte ne garantuju. Sa druge strane, ako bi Facebook ili Google imali predstavnike u Srbiji, izvesnost ostvarivanja prava građana ili uopšte mogućnost pokretanja spora pred nadležnim organima bili bi znatno veći. S obzirom na to da građani Srbije zaključuju ugovore o korišćenju usluga sa američkim kompanijama, a građani EU sa evropskim predstavništvima, očigledno je da postoje paralelni sistemi zaštite.

Pisma su poslata sledećim kompanijama: Google, Facebook, Amazon, Twitter, Snap Inc – Snapchat, AliExpress, Viber, Yandex, Booking, Airbnb, Ryanair, Wizzair, eSky, Yahoo, Netflix, Twitch, Kupujem prodajem, Toptal, GoDaddy, Upwork.

Pismo za Google
Pismo za Facebook

Povezani sadržaj

Informacioni sistem Covid-19 – da li su naši lični podaci bezbedni?

Uvod. Informacioni sistem Covid – 19 je centralizovan softver za unos, analizu i čuvanje podataka o svim osobama koje se prate u cilju kontrole i suzbijanja pandemije u Srbiji. Već nakon par dana od uspostavljanja, sredinom aprila 2020. godine, ovaj sistem je pretrpeo ozbiljan bezbednosni incident. Korisničko ime i lozinka za pristup tom sistemu bili […]

#hiljadekamera – nadziranje video nadzora

Akcija neformalne zajednice internet aktivista i organizacija daje rezultate: na Tviter profilu hiljadekamera već se može naći gotovo 70 fotografija lokacija na kojima su postavljene Huawei kamere sa tehnologijom prepoznavanja lica. Ovaj profil privukao je skoro 500 pratilaca za manje od 15 dana, a građani svakodnevno objavljuju i šalju fotografije kamera postavljenih širom Beograda. Kamere za pametni […]

EncroChat: Kad policija hakuje

Akcija „EncroChat“ Nakon tri godine zajedničkog rada evropskih policija uz podršku Europola, 27. juna su objavljeni rezultati akcije protiv kriminalnih grupa širom Evrope – uključujući i Srbiju. Uhapšeno je skoro 7000 ljudi, zaplenjeno 900 miliona eura, 270 tona droge, mnogo oružja, nekretnina, automobila, brodova i aviona. Sve je počelo obaveštenjem kompanije EncroChat da je njena aplikacija za […]