Vesti

SHARE poziva Facebook i Google da odrede svoje predstavnike u Srbiji

Tri meseca pre početka primene novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, SHARE Fondacija je pozvala 20 svetskih kompanija, među kojima su Google i Facebook, da odrede predstavnike u Srbiji kojima se nadležni organi, ali i građani Srbije mogu obratiti u pogledu svih pitanja u vezi sa obradom podataka o ličnosti.

Iako se biznis modeli ovih kompanija već uveliko zasnivaju na monetizaciji ličnih podataka njihovih korisnika, pa time i građana Srbije, čini se da su oni i dalje praktično nemoćni da ostvare svoja prava u vezi sa podacima kada ih prikupljaju najpoznatije kompanije.

Ipak, novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, pisan po ugledu na evropsku Uredbu o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) predviđa obavezu gotovo svih velikih IT kompanija da imenuju predstavnike u Srbiji. Naime ukoliko neka kompanija nudi proizvode i usluge na teritoriji Srbije ili prati ponašanje građana, dužna je da imenuje predstavnika, tj. fizičko ili pravno lice kome građani mogu da se obrate u vezi sa pravima koje imaju kao lica na koja se podaci odnose i koje sarađuje sa Poverenikom za zaštitu podataka o ličnosti. Imajući u vidu da Google, Facebook, Amazon, Netflix i ostali IT giganti obrađuju podatke građana na teritoriji Srbije kako bi pružali usluge, imaju obavezu određivanja domaćeg predstavnika.

Recimo, kompanija Google je već godinama prepoznala domaće tržište kao značajno, pa su tako brojne usluge kao što su Gmail, YouTube, Google Chrome i Google Search prilagođene našim građanima i dostupne na srpskom jeziku. Dodatno, Google targetira građane Srbije kroz oglase i prati njihovo ponašanje putem “kolačića” (cookies), te nesumnjivo ima obavezu da imenuje predstavnika u Srbiji. Facebook je takođe dostupan na našem jeziku i ima oko 3 miliona korisnika u Srbiji samo na toj društvenoj mreži, a vlasništvu ima i Instagram i WhatsApp. Facebook vrši masovno prikupljanje podataka svih svojih korisnika kako bi između ostalog mogli da ih profilišu i prikazuju targetirane oglase, što je detaljno opisano u SHARE Lab  istraživanju o algoritamskoj fabrici Facebook-a.

Međutim, politika ovih kompanija, uglavnom onih sa glavnim sedištem u SAD, jeste da se Srbija praktično ne posmatra kao deo Evrope, što dovodi do situacije da se građanima Srbije prava u vezi sa podacima o ličnosti gotovo uopšte ne garantuju. Sa druge strane, ako bi Facebook ili Google imali predstavnike u Srbiji, izvesnost ostvarivanja prava građana ili uopšte mogućnost pokretanja spora pred nadležnim organima bili bi znatno veći. S obzirom na to da građani Srbije zaključuju ugovore o korišćenju usluga sa američkim kompanijama, a građani EU sa evropskim predstavništvima, očigledno je da postoje paralelni sistemi zaštite.

Pisma su poslata sledećim kompanijama: Google, Facebook, Amazon, Twitter, Snap Inc – Snapchat, AliExpress, Viber, Yandex, Booking, Airbnb, Ryanair, Wizzair, eSky, Yahoo, Netflix, Twitch, Kupujem prodajem, Toptal, GoDaddy, Upwork.

Pismo za Google
Pismo za Facebook

Povezani sadržaj

Opomena Batutu zbog bezbednosnog incidenta sa ličnim podacima građana

Institut Batut dobio je opomenu zbog niza propusta u upravljanju Informacionim sistemom Covid-19, utvrđenih tokom nadzora Poverenika za zaštitu podataka nakon bezbednosnog incidenta sredinom aprila. Kao rukovalac posebno osetljivih podataka o zdravlju građana, Batut nije ispunio obaveze predviđene Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti pre uspostavljanja sistema, dok neke od ovih obaveza nisu do kraja […]

EU spremna da otvori digitalno jedinstveno tržište za Srbiju

Evropska unija spremna je da otvori delove svog jedinstvenog tržišta za Srbiju i ostale zemlje kandidate jer je to strateško ulaganje u svoje buduće članice, poručio je Vladimir Prebilič, poslanik Evropskog parlamenta na okruglom stolu “Ka jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije: Srbija između regulatornih izazova i mogućnosti”. Na okruglom stolu koji je na inicijativu SHARE […]

Domaća onlajn medijska sfera na jednom mestu

Onlajn medijska sfera u Srbiji postaje sve življa i veća, naročito u manjim gradovima. Jednostavno i lako kreiranje sajtova i dostupnost interneta omogućili su da skoro svako, sa skromnim resursima i minimalnim tehničkim znanjima, može da postane medij, što je u značajnoj meri doprinelo promeni medijske slike u Srbiji. Kako bi mapirala onlajn medije i […]