Vesti

Politike pandemije na Zapadnom Balkanu

Kao odgovor na pandemuju COVID-19, države širom sveta uvele su različite zakonske mere i tehnološka rešenja, što je izazvalo posebnu zabrinutost u vezi sa poštovanjem ljudskih prava tokom ove globalne krize javnog zdravlja. U takvim okolnostima, privatnost i zaštita podataka o ličnosti bili su među prvim žrtvama, dok je ubrzo došlo i kršenje ostalih prava, poput slobode izražavanja i informisanja. Zapadni Balkan nije izuzetak – tokom pandemije bilo je mnogo slučajeva kršenja digitalnih prava i sloboda, koji su pretili da dodatno umanje ukupno stanje ljudskih prava na krilima straha javnosti od velike zdravstvene krize. 

Rad “State of pandemonium: Digital rights in the Western Balkans and COVID-19” autora Danila Krivokapića, Bojana Perkova i Davora Marka ima za cilj da ukaže kako velike krize utiču na osnovne demokratske tekovine, te da pokaže da se pandemija ni pod kojim uslovima ne sme koristiti za nepovratno smanjivanje standarda ljudskih prava, naročito ne korišćenjem intruzivnih tehnologija. Nalazi autora predstavljeni u radu naglašavaju da na Zapadnom Balkanu već postoji mnogo problema u pogledu digitalnih prava i sloboda, posebno kada je reč o privatnosti i bezbednosti podataka o ličnosti, širenju dezinformacija i napadima na novinare, koji su se samo pogoršali tokom pandemije COVID-19.

Autori ističu da su od ključnog značaja za budući period pre svega koraci u pogledu adekvatne primene politika i propisa u oblastima zaštite podataka i informacione bezbednosti, te omogućavanje razvoja povoljnog okruženja za nesmetan rad novinara i medija, uz unapređenje digitalne pismenosti i digitalnih kompetencija građana.

Povezani sadržaj

Novi ekstraktivizam: izložba o mašinama, eksploataciji ljudi i prirode

Izložba doktorskih umetničkih projekata Vladana Jolera i Stevana Kojića koji kritički analiziraju odnose tehnologije i društva otvara se u petak 6. novembra u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine. Autori se bave analizom nevidljivih infrastruktura interneta, društvenih mreža i veštačke inteligencije, kao i efektima automatizovanih i autonomnih sistema koji proizvode različite društvene fenomene u kojima ključnu ulogu ima eksploatacija […]

EU parlament za zabranu masovnog biometrijskog nadzora

Tehnologije za prepoznavanje lica kroz neselektivni nadzor javnih prostora, uključujući kontrolu granica, treba zabraniti, navodi se u izveštaju o veštačkoj inteligenciji u krivičnom pravu koji je Evropski parlament usvojio većinom glasova u utorak, 5. oktobra. Izveštaj o veštačkoj inteligenciji u krivičnom pravu i njenoj primeni u policiji i sudstvu u krivičnim predmetima, koji je podneo bugarski EU poslanik […]

Groznica deregulacije EU: Konkurentost ili ljudska prava

U senci Trampovog tekućeg eksperimenta sa ukidanjem regulatornih “prepreka” američkoj izuzetnosti, u Briselu se, pod sloganom “Jednostavnija i brža Evropa”, razvija zakonodavna inicijativa za popuštanje pravila koja uređuju niz ključnih oblasti, od korporativnog poslovanja i zaštite životne sredine, do radnih prava i poreske politike. Na meti je posebno regulatorni okvir jedinstvenog digitalnog tržišta EU sa […]