Vesti

Digitalna prava u regionu tokom političkih i društvenih nemira

SHARE Fondacija i Balkanska istraživačka mreža – BIRN, koji od 2019. godine prate stanje digitalnih prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Mađarskoj, Severnoj Makedoniji, Rumuniji i Srbiji, objavili su izveštaj o povredama ljudskih prava u digitalnom okruženju u kontekstu društveno-političkih previranja i nemira. U periodu od avgusta 2019. do decembra 2020, regionalnim monitoringom zabeleženo je više od 800 kršenja digitalnih prava, koji su zabeleženi u interaktivnoj onlajn bazi.

Novinari, aktivisti civilnog društva, javni funkcioneri i šira javnost suočili su se sa opasnim napadima – uključujući verbalno zlostavljanje, trolovanje, kampanje blaćenja i pritiske za povlačenje sadržaja – kao odgovor na objavljivanje informacija na mreži. Mnogi naši podaci su kompromitovani, a privatnost dodatno ugrožena nadzorom koji se naročito raširio u vreme pandemije.

BIRN i SHARE su interdisciplinarno sagledali probleme sa pravnog, političkog, tehnološkog i društvenog aspekta kako bi ukazali na kompleksnost slučajeva u kojima se javljaju povrede digitalnih prava i sloboda. Najveći broj povreda, njih 375, odnosio se na pritiske zbog onlajn izražavanja ili aktivnosti, u šta spadaju pretnje, uvrede, neosnovane optužbe, govor mržnje, diskriminacija, itd. To je doprinelo atmosferi u kojoj dominiraju strah i mržnja, što već ranjive zajednice poput LGBT+ ili migranata izlaže dodatnim napadima.

Glavni trendovi zabeleženi u izveštaju odnosili su se na sledeće pojave:

  • Podrivanje demokratskih izbornih procedura
  • Tehnički napadi na sajtove javnih službi
  • Provokacije i eksploatacija društvenih nemira
  • Širenje teorija zavere i pseudoinformacija
  • Dodatna izolacija ugroženih grupa u slučajevima onlajn mržnje
  • Tehnološki alati ne uspevaju da reše složene društvene probleme

Nalazi izveštaja ukazuju na potrebu za zakonodavnim, političkim i socijalnim promenama u zemljama koje su deo monitoringa – digitalna evolucija se mora posmatrati kao skup mehanizama i alata koji treba pre svega da služe potrebama ljudi. Pandemija COVID-19 dokazala je da je otvoren, slobodan i pristupačan internet apsolutno neophodan u kriznim vremenima. Samo uz insistiranje na odgovornosti za kršenje digitalnih prava i edukaciju o rizicima i mogućnostima digitalnog okruženja možemo da stvaramo progresivno, otvoreno i tolerantno društvo.

Povezani sadržaj

#hiljadekamera: Beograd na pragu distopije

Budi onlajn u četvrtak, 25. februara, u 19h da čuješ više o #hiljadekamera i distopiji koja nam preti sa masovnim biometrijskim nadzorom u Beogradu. Saznaćeš kako radi tehnologija prepoznavanja lica, zašto je sistem nezakonit, kakve rizike donosi celom društvu i slobodi svakog od nas. Ljudi iz inicijative #hiljadekamera i njihovi gosti govoriće i o tokovima naših […]

#hiljadekamera – nadziranje video nadzora

Akcija neformalne zajednice internet aktivista i organizacija daje rezultate: na Tviter profilu hiljadekamera već se može naći gotovo 70 fotografija lokacija na kojima su postavljene Huawei kamere sa tehnologijom prepoznavanja lica. Ovaj profil privukao je skoro 500 pratilaca za manje od 15 dana, a građani svakodnevno objavljuju i šalju fotografije kamera postavljenih širom Beograda. Kamere za pametni […]

Projekat Pegasus: šta se dogodilo i kako se zaštititi

Više od 180 novinara otkriveno je u bazi telefona određenih za potencijalnu špijunažu, zahvaljujući curenju dokumenata predatih novinarskom kolektivu Forbidden Stories i organizaciji Amnesty International. Izbor meta za nadzor pravili su klijenti izraelske firme NSO, specijalizovane za proizvodnju špijunskog softvera koji prodaje vladama širom sveta. Njen primarni proizvod, Pegasus, može da kompromituje telefon, izvuče iz njega sve podatke […]