Vesti

Ruski zakon o internetu – preventivna mera ili put ka potpunoj kontroli

U Rusiji je od 1. novembra počeo da se primenjuje Savezni zakon br. 90-FZ, koji se u medijima naziva zakonom o “suverenosti interneta”. Zakon utvrđuje pravila za funkcionisanje internet saobraćaja i njegovo praćenje, tako da informacije kojima internet korisnici u Rusiji pristupaju što manje mogu proći kroz strane servere, navodno da im strane obaveštajne službe ne mogu pristupati.

Zakonom bi trebalo da se osigura stabilnost i neprekidan pristup internetu u zemlji, odnosno stvaranje nezavisne infrastrukture za odvojen ruski internet, ili “Runet”. Do sada je ruski segment interneta zavisio od globalne mrežne infrastrukture, a autori zakona smatraju da ruski internet treba da bude nezavisan i otporan na spoljne uticaje. Zbog toga je planirano pooštravanje kontrole nad internet saobraćajem u zemlji i instaliranje specijalne opreme kod internet operatora kako bi se lakše blokirale “nepoželjne” veb stranice.

Dodatno je predviđeno stvaranje nezavisnog ruskog sistema imena domena (DNS). Planirano je da ta mera stupi na snagu u januaru 2021. Kako je DNS međunarodno kontrolisan sistem, u slučaju da se ruski internet “odseče” od ostatka globalne mreže, neophodno je da postoji nacionalna verzija DNS-a koja će omogućiti pristup onlajn resursima.  Međutim, ostaje nejasno je li izolacija koju su ruske vlasti planirale tehnički izvodljiva. Između ostalog, ona zahteva od svih ruskih provajdera i drugih pružalaca usluga da instaliraju tehnologiju koja omogućava nadležnom organu za komunikacije, Roskomnadzoru, da blokira internet saobraćaj. Takođe, svake godine će se održavati redovne vežbe “izolacije” interneta. U slučaju incidenta, ruski internet će biti kontrolisan centralno, a Roskomnadzor će preuzeti kontrolu.

Zakon takođe predviđa uvođenje novih tehničkih mera na komunikacionim mrežama kojima se mogu blokirati neprimerene informacije zabranom prolaska saobraćaja. U obrazloženju zašto je ovaj zakon potreban, autori zakona obrazlažu da su odnosi između Rusije i zapadnih zemalja napeti, te da strane zemlje Rusiji nameću sankcije, pa postoji bojazan da će se Rusija možda uskoro naći u digitalnoj izolaciji. Kao jedan od argumenata navedena je činjenica da zapadne zemlje tehnički mogu da “isključe” Rusiju sa interneta. Nakon uvođenja zasebnog ruskog interneta, slika bi trebalo da se promeni: čak i ako je Rusija izolovana, nacionalna mreža treba dobro da funkcioniše. Autori zakona napominju da, zbog sadašnjeg internet saobraćaja koji nije ni na koji način kontrolisan i nema nacionalnu vezu, saobraćaj prolazi kroz mnoge pristupne tačke u Rusiji i inostranstvu, te da su zbog toga podaci građana Rusije ugroženi. Prema novim pravilima, izlazni internet saobraćaja u inostranstvo biće minimalan. Svi provajderi će morati da instaliraju posebnu opremu koja će omogućiti da se odredi izvor internet saobraćaja i kontroliše njegova putanja, a sve prekogranične razmene će se nalaziti u jednom registru radi bolje kontrole izlaza podataka u inostranstvo.

Sa druge strane, kritičari zakona su ubeđeni u suprotno, tj. da ne postoji opasnost da isključe Rusiju sa svetske mreže, a da državni organi sada mogu izolovati zemlju od celog sveta i brže blokirati neželjene internet resurse i usluge. Rusi strahuju da je zakon usmeren na to da se već problematični nivo internet sloboda dodatno umanji. Suvereni “Runet” poredi se sa kineskim sistemom državne kontrole interneta. Nova oprema će omogućiti vlastima u Rusiji da bilo kada prekinu vezu sa svetskim internetom. U ovom slučaju, popularne veb aplikacije i sajtovi kao što su Gugl, Jutjub, Fejsbuk, Instagram i mnogi drugi postaju nedostupni.

Internet je bio preplavljen raspravom o tome da li će ovaj zakon zaista stupiti na snagu u Rusiji, te su organizovani i skupovi “Za slobodu interneta” ovog proleća, na kojima se okupilo više od 10.000 ljudi. Međutim, protesti nisu doveli do rezultata, jer je Duma usvojila zakon 16. aprila, a 22. aprila ga je odobrilo Veće Federacije. Predsednik Vladimir Putin potpisao je dokument 1. maja.

Povezani sadržaj

Digitalne hronike Srbije: Prva decenija slobode i represije

Program kontinuiranog praćenja digitalnih prava u Srbiji, okosnica misije SHARE Fondacije, nastao je 2014. godine kao odgovor na sve učestalije slučajeve cenzure, manipulacije i povrede privatnosti na internetu. Nakon deset godina pažljivog beleženja incidenata, pred nama se ukazala mapa složenog i dinamičnog digitalnog pejzaža Srbije – prostora u kojem se jasno ucrtavaju linije moći, otpora […]

Što pre pokrenuti transparentan izbor novog Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti

U subotu 22. decembra ističe mandat aktuelnom Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Rodoljubu Šabiću, a proces izbora novog Poverenika još nije pokrenut. Organizacije civilnog društva posvećene ostvarivanju vladavine prava, demokratije i ljudskih prava ponovo pozivaju nadležni skupštinski Odbor za kulturu i informisanje da što pre pokrene proces izbora novog Poverenika […]

Fejsbuk počinje da prati izborno i političko oglašavanje na Balkanu

Fejsbuk je najavio da će od sredine marta proširiti sistem transparentnosti i potvrde autentičnosti izbornih i političkih oglasa na dodatne 32 zemlje, među kojima su Srbija i Severna Makedonija, gde će se uskoro održati izbori. Ovakav razvoj događaja dolazi nakon napora SHARE Fondacije i međunarodnih partnera da predstavnicima Fejsbuka ukažu na problem da države Zapadnog Balkana ne spadaju […]