Vesti

Kako unaprediti digitalna prava i slobode u jugoistočnoj Evropi

Globalna pandemija Covid-19 ostavila je posledice po ljudska prava i slobode i u regionu Balkana i jugoistočne Evrope, naročito usled značajnog uticaja tehnologije na društvene procese i prenošenja aktivnosti u onlajn prostor. 

Na samom početku pandemije u regionu, primećeni su problemi sa narušavanjem privatnosti, internet prevarama i širenjem manipulacija o virusu. Bilo je jasno da će društveni potresi izazvani korona virusom biti nešto u čemu će se države regiona teško snaći, kada se u obzir uzmu hronični problemi sa medijskim slobodama, propagandom, širenjem dezinformacija i govora mržnje, te zaštitom podataka o ličnosti građana i bezbednošću informacionih sistema.

Prema nalazima monitoringa digitalnih prava i sloboda koji sprovode BIRN i SHARE Fondacija, od kraja januara do kraja maja 2020. u šest obuhvaćenih država (BiH, Hrvatska, Mađarska,  Rumunija, Severna Makedonija i Srbija) primećeno je više od 150 slučajeva povreda digitalnih prava građana u kontekstu Covid-19.

Preporuke za unapređenje digitalnih prava građana u regionu:

  • Hitno usklađivanje nacionalnih zakona o zaštiti podataka o ličnosti sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) i Konvencijom 108+ Saveta Evrope u zemljama koje to nisu učinile do sada (npr. Crna Gora, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina);
  • unapređenje pravnih standarda informacione bezbednosti i njihova praktična primena, zajedno sa sprovođenjem redovnog nadzora od strane nadležnih državnih organa;
  • tehnološka rešenja i inovacije se moraju primenjivati u skladu sa zakonskim okvirima o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti. Nabavka intruzivnih tehnologija se ne može pravdati efikasnošću, već isključivo time da li je njihova društvena upotreba zakonita, neophodna i proporcionalna;
  • edukacija zaposlenih u državnoj upravi o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti;
  • otkrivanje i efikasno pravno procesuiranje osumnjičenih za pretnje i pritiske na novinare i građanske aktiviste u digitalnom okruženju;
  • neophodno je da nadležni organi pružaju jasne, istinite, potpune i blagovremene informacije o ključnim pitanjima od javnog interesa, pre svega o pandemiji, i otvoreno sarađuju sa novinarima koji o tim pitanjima izveštavaju;
  • aktivniji rad na unapređenju medijske i informacione pismenosti, kao i digitalne bezbednosti stanovništva, a naročito dece i mladih, kroz formalno i neformalno obrazovanje i informativne kampanje.

Detaljan pregled nalaza istraživača SHARE Fondacije na srpskom i engleskom jeziku:

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemija i digitalna prava – jugoistočna Evropa

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemic and digital rights – Southeast Europe

Povezani sadržaj

Procena rizika od sajber pretnji

Uvod Sajber bezbednost je postala imperativ u modernom poslovnom okruženju, budući da su organizacije svih veličina i delatnosti često izložene raznim sajber pretnjama i rizicima. Kako se tehnologija razvija i digitalni prostor postaje sve prisutniji, sposobnost organizacija da adekvatno prepoznaju, procene i upravljaju sajber rizicima postaje ključni faktor njihovog dugoročnog uspeha. U ovom tekstu proći […]

Prvi korak špijunskog softvera: Sistematska analiza propusta iskorišćenih za kompromitovanje mobilnih uređaja

Kako je forenzička analiza otkrila manipulaciju, eksploataciju i skrivene rizike jednog od najmoćnijih alata digitalne forenzike Autor: Boris Babović Ponovno ispitivanje podataka iz analize uređaja privođenih aktivista iz Srbije, koju je prošle godine sprovela međunarodna organizacija Amnesty International, pokazuje da forenzički alat Cellebrite UFED ima kapacitet da selektivno briše svoje logove ili izbegava logovanje, što […]

Organizacije civilnog društva: Povucite predložene izmene krivičnog zakonodavstva – proces nije legitiman ni transparentan i ugrožava ljudska prava

Dole potpisane organizacije civilnog društva upućuje javnosti i institucijama Srbije pozicioni dokument o najavljenim izmenama Krivičnog zakonika, Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o maloletnim učiniocima. Potpisnice upozoravaju da, u uslovima duboke političke i društvene krize, Vlada nema legitimitet da sprovodi sveobuhvatne izmene ključnih krivičnih propisa, naročito uz minimalni rok od 20 dana i netransparentan […]