Vesti

Projekat Pegasus: šta se dogodilo i kako se zaštititi

Više od 180 novinara otkriveno je u bazi telefona određenih za potencijalnu špijunažu, zahvaljujući curenju dokumenata predatih novinarskom kolektivu Forbidden Stories i organizaciji Amnesty International. Izbor meta za nadzor pravili su klijenti izraelske firme NSO, specijalizovane za proizvodnju špijunskog softvera koji prodaje vladama širom sveta. Njen primarni proizvod, Pegasus, može da kompromituje telefon, izvuče iz njega sve podatke i aktivira mikrofon za snimanje razgovora.

Osim novinara, među 50.000 ljudi za koje se sumnja da su bili na meti državnih struktura iz celog sveta, našli su se aktivisti, akademici, pa čak i najviši javni funkcioneri.

Targetirani nadzor

Pegasus omogućava ciljanu kompromitaciju mobilnih telefona, hakovanjem preko malicioznih linkova ili tehničkih ranjivosti u popularnim aplikacijama. Na taj način moguće je ciljati unapred određenu osobu i poverljive informacije koje čuva u telefonu – prepiske sa novinarskim izvorima, poslovne i državne tajne, informacije o političkim planovima i akcijama i slično. 

Spyware

Špijunski softver je vrsta malvera koja prikuplja podatke iz inficiranog sistema i prosleđuje ga dalje, obično onome ko ga je napravio. S takvim malverom, neovlašćeno se mogu preuzeti lozinke, lični podaci, prepiske, itd.

Pegasus

Eksploatacija softvera za iOS otkrivena je 2016, ali se pretpostavlja da je u upotrebi još od 2013. Mada kompanija NSO tvrdi da je Pegasus namenjen borbi protiv terorizma i međunarodnog kriminala, organizacije za ljudska prava identifikovale su primenu softvera u autoritarnim režimima protiv građanskih aktivista i disidenata, uključujući ubijenog saudijskog novinara Džamala Kašogija.

Ko ga koristi

Među NSO mušterijama nalaze se pre svega državni organi nadležni za sprovođenje nadzora i presretanje komunikacija: obaveštajne i bezbednosne agencije, policijske službe i vojska. Iako za sada postoje informacije o 40 neimenovanih zemalja kupaca, nalazi Projekta Pegasus ukazuju da je taj softver za špijunažu korišćen u Mađarskoj, Azerbejdžanu, Bahreinu, Meksiku, Maroku, Saudijskoj Arabiji, Kazahstanu, Ruandi, Indiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Kako inficira uređaj

Softver odgovara uređajima koji koriste Android, kao i neke iOS verzije, a eksploatiše više raznih nedostataka u sistemu. Vektori zaraze uključuju otvaranje linkova, aplikacije za fotografije, Apple Music aplikaciju i iMessage, dok za pojedine nije potrebna nikakva interakcija da bi se softver pokrenuo (zero-click).

Čemu ima pristup

Pomoću Pegasusa, napadači navodno mogu da dobiju pristup praktično svim podacima koji se čuvaju u pametnom telefonu mete, kao što su sadržaji SMS-ova, mejlova i čet aplikacija, fotografije, video-snimci, adresar, podaci iz kalendara ili GPS podaci. Takođe postoje mogućnosti daljinske aktivacije mikrofona i kamere telefona i snimanja razgovora.

Šta mogu da uradim

Povezani sadržaj

Biometrija ponovo u Nacrtu zakona o unutrašnjim poslovima

Ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo novu verziju Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima, Nacrta zakona o obradi podataka i evidencijama u oblasti unutrašnjih poslova, kao i niza drugih zakona iz svoje nadležnosti. Predložena zakonska rešenja sadrže odredbe koje regulišu biometrijski nadzor u javnim prostorima. Javna rasprava o predloženim propisima traje do 31. decembra.  SHARE Fondacija ostaje na poziciji da se apsolutno protivi svakom korišćenju biometrijskog […]

Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti – 9 meseci izazova prilagođavanja

Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji je stupio na snagu 21. novembra, zahteva nove obaveze ali istovremeno predstavlja šansu za domaće kompanije da budu konkurentnije na tržištu i transparentnije prema građanima, zaključak je tribine “Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti – šta nas čeka u narednih 9 meseci”, koju su u beogradskom […]

Cyberama 8: Pregled godine sa SHARE timom

Proteklu godinu na internetu obeležili su mnogi nemili događaji u Srbiji i svetu, ali takođe i otpor koji su građani i zajednica pružili u napadima na njihovu privatnost od strane država i korporacija. Pokušaj legalizacije prepoznavanja lica, skeniranja iCloud-a svih korisnika i veliki egzodus sa Whatsapp-a su dobri primeri te borbe, dok su nam rensomver […]