Vesti

Prakse etičkog oglašavanja u onlajn medijima u Srbiji: Netransparentnost, lažne posete i obrada ličnih podataka

SHARE Fondacija u saradnji sa BIRN-om je objavila novi izveštaj Prakse etičkog oglašavanje u onlajn medijima u Srbiji. Oglašavanje igra ključnu ulogu u održavanju poslovanja onlajn medija u Srbiji, ali je otkriveno da se neki mediji služe netransparentnim i neetičkim praksama kako bi privukli oglašivače i ostvarili veći profit. Prema istraživanju SHARE Fondacije, najposećeniji mediji koriste prakse koje uključuju neregulisano korišćenje kolačića i obradu ličnih podataka, često bez saglasnosti korisnika, a u cilju ostvarivanja većeg profita od oglašavanja. 

“Uz problematično upravljanje ličnim podacima, praksa sponzorisanih članaka, koji nisu jasno označeni, dodatno ugrožava poverenje javnosti. Politički uticaji na oglašavanje posebno su izraženi u sistemu raspodele javnih sredstava, gde su provladini mediji poput Kurira i Informera glavni dobitnici, dok lokalni i nezavisni mediji ostaju bez podrške. Anketa lokalnih medija ukazuje da čak dve trećine ispitanih ne može ostvariti saradnju sa oglašivačima zbog svog kritičkog izveštavanja”, naglašava autorka Mila Bajić.

Digitalni mediji koriste različite vrste oglasa kako bi privukli publiku i ostvarili prihod, pri čemu su najčešći prikazani oglasi, poput banera i video oglasa, dizajnirani da privuku pažnju korisnika i navedu ih na klik. Nativno oglašavanje, koje se uklapa u uobičajeni sadržaj sajta, često u formi članaka, videozapisa ili infografika, omogućava prirodniji pristup publici, ali ponekad zamagljuje razliku između uredničkog i promotivnog sadržaja, što može narušiti poverenje publike. Pored ovih tradicionalnijih formata, programatsko oglašavanje koristi automatizovane tehnologije za ciljano plasiranje oglasa u realnom vremenu, omogućavajući precizno targetiranje publike pomoću podataka i algoritama. Iako je programatsko oglašavanje efikasno i prilagodljivo, procesi poput licitiranja u realnom vremenu (real-time bidding, RTB) često zahtevaju obimnu obradu ličnih podataka korisnika, što otvara pitanja invazivnosti i zaštite privatnosti.

Kao odgovor na sve izraženije izazove u digitalnom medijskom okruženju oglašavanja, a bazirano na zaključcima iz izveštaja o etičkom oglašavanju u onlajn medijima u Srbiji i Transparentnost pod lupom: javne nabavke za medijske usluge, BIRN i SHARE Fondacija objavile su vodič “Kako do odgovornog i etičnog poslovanja medija u digitalnom okruženju”. U tekstu su izloženi ključni problemi, uključujući dominaciju senzacionalističkog sadržaja, zloupotrebu ličnih podataka korisnika, kao i netransparentno trošenje budžetskih sredstava za oglašavanje. Uz preporuke za medije, donosioce odluka i oglašivače, vodič naglašava potrebu za balansiranjem između profitabilnosti i profesionalnih standarda, ističući značaj transparentnosti, regulative i jačanja koregulatornih mehanizama. Predložene mere obuhvataju unapređenje zakonodavnog okvira, promociju odgovornog oglašavanja i podršku nezavisnim medijima, čime bi se doprinelo etičnijem i održivijem medijskom poslovanju u digitalnoj eri.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta “Cena privatnosti” koji partnerski sprovode BIRN Srbija, SHARE Fondacija i Partneri Srbija, uz finansijsku podršku MATRA programa.

Povezani sadržaj

Transparentno o izmenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja

Povodom ponovnog otvaranja procesa izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaka, Koalicija za slobodu pristupa informacijama podnela je zahtev Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave za dostavljanje svih informacija o ovom procesu, uključujući i plan rada radne grupe. Naime, pre meseca dana započeo je rad na izmenama Zakona o slobodnom pristupu […]

Kako se blokiraju sadržaji na društvenim mrežama?

Internet platforme u vlasništvu IT giganata, kao što su Fejsbuk ili Gugl, u sve većoj meri upravljaju sadržajima korisnika na osnovu smernica i standarda, čiji je cilj da spreče nezakonite i neprimerene sadržaje, poput poziva na nasilje ili veličanja terorizma, ili ograniče korišćenje onima koji ne ispunjavaju uslove. Međutim, i dalje ostaje nejasno prema kojim kriterijumima […]

Strah od tehnologije

Početak pandemije je mnoge od nas saterao u ćošak panike, dok je druge njen dalji tok direktno naveo na zavereničko razmišljanje. Kada nastupi osećaj nemoći, gubljenje kontrole nad stvarima koje ne razumemo, mi težimo psihološki da se utešimo usmeravajući svoj strah i negativne emocije ka institucijama i pojedincima za koje mislimo da imaju neke veze […]