Vesti

Kako unaprediti digitalna prava i slobode u jugoistočnoj Evropi

Globalna pandemija Covid-19 ostavila je posledice po ljudska prava i slobode i u regionu Balkana i jugoistočne Evrope, naročito usled značajnog uticaja tehnologije na društvene procese i prenošenja aktivnosti u onlajn prostor. 

Na samom početku pandemije u regionu, primećeni su problemi sa narušavanjem privatnosti, internet prevarama i širenjem manipulacija o virusu. Bilo je jasno da će društveni potresi izazvani korona virusom biti nešto u čemu će se države regiona teško snaći, kada se u obzir uzmu hronični problemi sa medijskim slobodama, propagandom, širenjem dezinformacija i govora mržnje, te zaštitom podataka o ličnosti građana i bezbednošću informacionih sistema.

Prema nalazima monitoringa digitalnih prava i sloboda koji sprovode BIRN i SHARE Fondacija, od kraja januara do kraja maja 2020. u šest obuhvaćenih država (BiH, Hrvatska, Mađarska,  Rumunija, Severna Makedonija i Srbija) primećeno je više od 150 slučajeva povreda digitalnih prava građana u kontekstu Covid-19.

Preporuke za unapređenje digitalnih prava građana u regionu:

  • Hitno usklađivanje nacionalnih zakona o zaštiti podataka o ličnosti sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) i Konvencijom 108+ Saveta Evrope u zemljama koje to nisu učinile do sada (npr. Crna Gora, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina);
  • unapređenje pravnih standarda informacione bezbednosti i njihova praktična primena, zajedno sa sprovođenjem redovnog nadzora od strane nadležnih državnih organa;
  • tehnološka rešenja i inovacije se moraju primenjivati u skladu sa zakonskim okvirima o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti. Nabavka intruzivnih tehnologija se ne može pravdati efikasnošću, već isključivo time da li je njihova društvena upotreba zakonita, neophodna i proporcionalna;
  • edukacija zaposlenih u državnoj upravi o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti;
  • otkrivanje i efikasno pravno procesuiranje osumnjičenih za pretnje i pritiske na novinare i građanske aktiviste u digitalnom okruženju;
  • neophodno je da nadležni organi pružaju jasne, istinite, potpune i blagovremene informacije o ključnim pitanjima od javnog interesa, pre svega o pandemiji, i otvoreno sarađuju sa novinarima koji o tim pitanjima izveštavaju;
  • aktivniji rad na unapređenju medijske i informacione pismenosti, kao i digitalne bezbednosti stanovništva, a naročito dece i mladih, kroz formalno i neformalno obrazovanje i informativne kampanje.

Detaljan pregled nalaza istraživača SHARE Fondacije na srpskom i engleskom jeziku:

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemija i digitalna prava – jugoistočna Evropa

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemic and digital rights – Southeast Europe

Povezani sadržaj

Analiza sajtova beogradskih javnih preduzeća i službi

Nakon što je u drugom krugu Indeksa privatnosti u medijima (MPI) ponovo analizirano stanje u domaćim medijima kako bi se stekla slika o tome koliko domaći mediji cene i brinu o privatnosti svojih korisnica i korisnika, SHARE Fondacija odlučila je da uradi analizu sajtova beogradskih javnih preduzeća i službi. Cilj istraživanja bilo je utvrđivanje nivoa bezbednosti 30 sajtova […]

Nova verzija zakona – stari problemi

overenik objavio mišljenje o novom Nacrtu zakona o zaštiti podataka o ličnosti Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti dostavio je Ministarstvu pravde obimno mišljenje na najnoviju verziju Nacrta zakona o zaštiti podataka o ličnosti, u kome je ukazao na suštinski iste probleme kao u prethodnim verzijama nacrta. U mišljenju Poverenika […]

Jačanje sajber bezbednosti: MFA v. fišing

U današnjem digitalnom okruženju, sajber bezbednost je od najveće važnosti za zaštitu osetljiviһ informacija od neovlašćenog pristupa. Višefaktorska autentifikacija (MFA) se pojavila kao moćna bezbednosna mera, tj. kao osnovna zaštita od neovlašćenog pristupa nalogu. MFA je vrsta autentifikacije koje usložnjava proces prijave tako što od korisnika zaһteva da obezbede više elemenata, odnosno faktora iz različitiһ […]