Vesti

Kako unaprediti digitalna prava i slobode u jugoistočnoj Evropi

Globalna pandemija Covid-19 ostavila je posledice po ljudska prava i slobode i u regionu Balkana i jugoistočne Evrope, naročito usled značajnog uticaja tehnologije na društvene procese i prenošenja aktivnosti u onlajn prostor. 

Na samom početku pandemije u regionu, primećeni su problemi sa narušavanjem privatnosti, internet prevarama i širenjem manipulacija o virusu. Bilo je jasno da će društveni potresi izazvani korona virusom biti nešto u čemu će se države regiona teško snaći, kada se u obzir uzmu hronični problemi sa medijskim slobodama, propagandom, širenjem dezinformacija i govora mržnje, te zaštitom podataka o ličnosti građana i bezbednošću informacionih sistema.

Prema nalazima monitoringa digitalnih prava i sloboda koji sprovode BIRN i SHARE Fondacija, od kraja januara do kraja maja 2020. u šest obuhvaćenih država (BiH, Hrvatska, Mađarska,  Rumunija, Severna Makedonija i Srbija) primećeno je više od 150 slučajeva povreda digitalnih prava građana u kontekstu Covid-19.

Preporuke za unapređenje digitalnih prava građana u regionu:

  • Hitno usklađivanje nacionalnih zakona o zaštiti podataka o ličnosti sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) i Konvencijom 108+ Saveta Evrope u zemljama koje to nisu učinile do sada (npr. Crna Gora, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina);
  • unapređenje pravnih standarda informacione bezbednosti i njihova praktična primena, zajedno sa sprovođenjem redovnog nadzora od strane nadležnih državnih organa;
  • tehnološka rešenja i inovacije se moraju primenjivati u skladu sa zakonskim okvirima o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti. Nabavka intruzivnih tehnologija se ne može pravdati efikasnošću, već isključivo time da li je njihova društvena upotreba zakonita, neophodna i proporcionalna;
  • edukacija zaposlenih u državnoj upravi o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti;
  • otkrivanje i efikasno pravno procesuiranje osumnjičenih za pretnje i pritiske na novinare i građanske aktiviste u digitalnom okruženju;
  • neophodno je da nadležni organi pružaju jasne, istinite, potpune i blagovremene informacije o ključnim pitanjima od javnog interesa, pre svega o pandemiji, i otvoreno sarađuju sa novinarima koji o tim pitanjima izveštavaju;
  • aktivniji rad na unapređenju medijske i informacione pismenosti, kao i digitalne bezbednosti stanovništva, a naročito dece i mladih, kroz formalno i neformalno obrazovanje i informativne kampanje.

Detaljan pregled nalaza istraživača SHARE Fondacije na srpskom i engleskom jeziku:

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemija i digitalna prava – jugoistočna Evropa

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemic and digital rights – Southeast Europe

Povezani sadržaj

Uspon i pad Telegrama

Kako se obećanje privatnosti na Telegramu pretvorilo u noćnu moru? Pavel Durov, vlasnik ove aplikacije za komunikaciju je najavio da u dogovoru sa Elon Muskom uvodi Grok (xAI) u Telegram ekosistem. Šta to znači za privatnost na platformi čije poverenje je već uveliko poljuljano? Dodatno, pričamo i o špijunaži, kao i daljoj saturaciji interneta sadržajima […]

Monitoring izveštaj decembar 2020 – mart 2021: Udar na enkripciju

Mada su naši istraživači tokom protekla četiri meseca zabeležili manji broj slučajeva kršenja ljudskih prava u onlajn sferi Srbije, u poređenju sa istim periodom prošle godine, masovnost onlajn nasilja nad ženama u jednom, očigledno dugotrajnom incidentu, nesumnjivo će izdvojiti ovaj kvartal u monitoringu prava i sloboda. S druge strane, posebno zabrinjava spremnost vlasti i pravosuđa […]

Organizacije civilnog društva: Povucite predložene izmene krivičnog zakonodavstva – proces nije legitiman ni transparentan i ugrožava ljudska prava

Dole potpisane organizacije civilnog društva upućuje javnosti i institucijama Srbije pozicioni dokument o najavljenim izmenama Krivičnog zakonika, Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o maloletnim učiniocima. Potpisnice upozoravaju da, u uslovima duboke političke i društvene krize, Vlada nema legitimitet da sprovodi sveobuhvatne izmene ključnih krivičnih propisa, naročito uz minimalni rok od 20 dana i netransparentan […]