Vesti

Kako unaprediti digitalna prava i slobode u jugoistočnoj Evropi

Globalna pandemija Covid-19 ostavila je posledice po ljudska prava i slobode i u regionu Balkana i jugoistočne Evrope, naročito usled značajnog uticaja tehnologije na društvene procese i prenošenja aktivnosti u onlajn prostor. 

Na samom početku pandemije u regionu, primećeni su problemi sa narušavanjem privatnosti, internet prevarama i širenjem manipulacija o virusu. Bilo je jasno da će društveni potresi izazvani korona virusom biti nešto u čemu će se države regiona teško snaći, kada se u obzir uzmu hronični problemi sa medijskim slobodama, propagandom, širenjem dezinformacija i govora mržnje, te zaštitom podataka o ličnosti građana i bezbednošću informacionih sistema.

Prema nalazima monitoringa digitalnih prava i sloboda koji sprovode BIRN i SHARE Fondacija, od kraja januara do kraja maja 2020. u šest obuhvaćenih država (BiH, Hrvatska, Mađarska,  Rumunija, Severna Makedonija i Srbija) primećeno je više od 150 slučajeva povreda digitalnih prava građana u kontekstu Covid-19.

Preporuke za unapređenje digitalnih prava građana u regionu:

  • Hitno usklađivanje nacionalnih zakona o zaštiti podataka o ličnosti sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) i Konvencijom 108+ Saveta Evrope u zemljama koje to nisu učinile do sada (npr. Crna Gora, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina);
  • unapređenje pravnih standarda informacione bezbednosti i njihova praktična primena, zajedno sa sprovođenjem redovnog nadzora od strane nadležnih državnih organa;
  • tehnološka rešenja i inovacije se moraju primenjivati u skladu sa zakonskim okvirima o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti. Nabavka intruzivnih tehnologija se ne može pravdati efikasnošću, već isključivo time da li je njihova društvena upotreba zakonita, neophodna i proporcionalna;
  • edukacija zaposlenih u državnoj upravi o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti;
  • otkrivanje i efikasno pravno procesuiranje osumnjičenih za pretnje i pritiske na novinare i građanske aktiviste u digitalnom okruženju;
  • neophodno je da nadležni organi pružaju jasne, istinite, potpune i blagovremene informacije o ključnim pitanjima od javnog interesa, pre svega o pandemiji, i otvoreno sarađuju sa novinarima koji o tim pitanjima izveštavaju;
  • aktivniji rad na unapređenju medijske i informacione pismenosti, kao i digitalne bezbednosti stanovništva, a naročito dece i mladih, kroz formalno i neformalno obrazovanje i informativne kampanje.

Detaljan pregled nalaza istraživača SHARE Fondacije na srpskom i engleskom jeziku:

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemija i digitalna prava – jugoistočna Evropa

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemic and digital rights – Southeast Europe

Povezani sadržaj

Kako nestati sa interneta, 2. deo – Pravo na zaborav u Srbiji

Kompanija Google je nedavno omogućila građanima Srbije da podnesu zahtev za uklanjanje sadržaja sa ličnim podacima iz rezultata pretrage na .rs domenu popularnog servisa. Obrazac zahteva na srpskom jeziku dostupan je ovde, a procedura je prilično jednostavna. Google se tako pridružio zasad još malobrojnoj grupi globalnih internet servisa koji omogućavaju da se “pravo na zaborav” ostvari […]

Otkazan RightsCon 2026: kineski pritisak na Zambiju

Najvažnija globalna konferencija o digitalnim pravima RightsCon 2026, koja je trebalo da se održi od 5. do 8. maja u Lusaki, otkazana je samo nedelju dana pre početka pošto je vlada države-domaćina Zambije najavila „odlaganje“ samita. Prvi RightsCon na tlu Afrike trebalo je da okupi preko 2500 gostiju iz 150 zemalja i 750 organizacija, uz […]

Onlajn nasilje je oflajn nasilje

U periodu od aprila do jula 2023. godine zabeleženo je ukupno 29 slučajeva povreda digitalnih prava u Srbiji. Prethodni monitoring period svakako je bio obeležen tragedijama koje su se 3. i 4. maja dogodile u osnovnoj školi u Beogradu i okolini Beograda, i najveći broj povreda (26) u ovom periodu bio je vezan za ove […]