Vesti

Kako unaprediti digitalna prava i slobode u jugoistočnoj Evropi

Globalna pandemija Covid-19 ostavila je posledice po ljudska prava i slobode i u regionu Balkana i jugoistočne Evrope, naročito usled značajnog uticaja tehnologije na društvene procese i prenošenja aktivnosti u onlajn prostor. 

Na samom početku pandemije u regionu, primećeni su problemi sa narušavanjem privatnosti, internet prevarama i širenjem manipulacija o virusu. Bilo je jasno da će društveni potresi izazvani korona virusom biti nešto u čemu će se države regiona teško snaći, kada se u obzir uzmu hronični problemi sa medijskim slobodama, propagandom, širenjem dezinformacija i govora mržnje, te zaštitom podataka o ličnosti građana i bezbednošću informacionih sistema.

Prema nalazima monitoringa digitalnih prava i sloboda koji sprovode BIRN i SHARE Fondacija, od kraja januara do kraja maja 2020. u šest obuhvaćenih država (BiH, Hrvatska, Mađarska,  Rumunija, Severna Makedonija i Srbija) primećeno je više od 150 slučajeva povreda digitalnih prava građana u kontekstu Covid-19.

Preporuke za unapređenje digitalnih prava građana u regionu:

  • Hitno usklađivanje nacionalnih zakona o zaštiti podataka o ličnosti sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) i Konvencijom 108+ Saveta Evrope u zemljama koje to nisu učinile do sada (npr. Crna Gora, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina);
  • unapređenje pravnih standarda informacione bezbednosti i njihova praktična primena, zajedno sa sprovođenjem redovnog nadzora od strane nadležnih državnih organa;
  • tehnološka rešenja i inovacije se moraju primenjivati u skladu sa zakonskim okvirima o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti. Nabavka intruzivnih tehnologija se ne može pravdati efikasnošću, već isključivo time da li je njihova društvena upotreba zakonita, neophodna i proporcionalna;
  • edukacija zaposlenih u državnoj upravi o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti;
  • otkrivanje i efikasno pravno procesuiranje osumnjičenih za pretnje i pritiske na novinare i građanske aktiviste u digitalnom okruženju;
  • neophodno je da nadležni organi pružaju jasne, istinite, potpune i blagovremene informacije o ključnim pitanjima od javnog interesa, pre svega o pandemiji, i otvoreno sarađuju sa novinarima koji o tim pitanjima izveštavaju;
  • aktivniji rad na unapređenju medijske i informacione pismenosti, kao i digitalne bezbednosti stanovništva, a naročito dece i mladih, kroz formalno i neformalno obrazovanje i informativne kampanje.

Detaljan pregled nalaza istraživača SHARE Fondacije na srpskom i engleskom jeziku:

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemija i digitalna prava – jugoistočna Evropa

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemic and digital rights – Southeast Europe

Povezani sadržaj

Lažni profili, neautentično ponašanje i rodno zasnovano onlajn nasilje

Prvi monitoring izveštaj 2023. godine predstavljamo sa fokusom na novu revidiranu metodologiju, koja nam je omogućila da pređemo kroz celu bazu slučajeva od njenog početka 2014. do kraja 2022. godine i prekategorišemo ih. Trenutna verzija metodologije (2023) nastala je kao najskoriji pokušaj da se preispita način na koji pratimo, beležimo i kategorišemo povrede prava u […]

Jačanje sajber bezbednosti: MFA v. fišing

U današnjem digitalnom okruženju, sajber bezbednost je od najveće važnosti za zaštitu osetljiviһ informacija od neovlašćenog pristupa. Višefaktorska autentifikacija (MFA) se pojavila kao moćna bezbednosna mera, tj. kao osnovna zaštita od neovlašćenog pristupa nalogu. MFA je vrsta autentifikacije koje usložnjava proces prijave tako što od korisnika zaһteva da obezbede više elemenata, odnosno faktora iz različitiһ […]

CRD i SHARE: neophodno unapređenje internet sloboda u regionu

Istraživači SHARE Fondacije su u saradnji sa organizacijom za zaštitu ljudskih prava Civil Rights Defenders (CRD) pripremili izveštaj o stanju interneta u regionu Zapadnog Balkana. Izveštaj predstavlja dubinsko istraživanje stanja internet sloboda u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i na Kosovu. Pored kompletnog izveštaja, na raspolaganju su i sažeci sa najvažnijim nalazima na srpskom, bosanskom, albanskom i engleskom jeziku. Na osnovu indikatora koji se razvijeni […]