Vesti

Kako unaprediti digitalna prava i slobode u jugoistočnoj Evropi

Globalna pandemija Covid-19 ostavila je posledice po ljudska prava i slobode i u regionu Balkana i jugoistočne Evrope, naročito usled značajnog uticaja tehnologije na društvene procese i prenošenja aktivnosti u onlajn prostor. 

Na samom početku pandemije u regionu, primećeni su problemi sa narušavanjem privatnosti, internet prevarama i širenjem manipulacija o virusu. Bilo je jasno da će društveni potresi izazvani korona virusom biti nešto u čemu će se države regiona teško snaći, kada se u obzir uzmu hronični problemi sa medijskim slobodama, propagandom, širenjem dezinformacija i govora mržnje, te zaštitom podataka o ličnosti građana i bezbednošću informacionih sistema.

Prema nalazima monitoringa digitalnih prava i sloboda koji sprovode BIRN i SHARE Fondacija, od kraja januara do kraja maja 2020. u šest obuhvaćenih država (BiH, Hrvatska, Mađarska,  Rumunija, Severna Makedonija i Srbija) primećeno je više od 150 slučajeva povreda digitalnih prava građana u kontekstu Covid-19.

Preporuke za unapređenje digitalnih prava građana u regionu:

  • Hitno usklađivanje nacionalnih zakona o zaštiti podataka o ličnosti sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) i Konvencijom 108+ Saveta Evrope u zemljama koje to nisu učinile do sada (npr. Crna Gora, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina);
  • unapređenje pravnih standarda informacione bezbednosti i njihova praktična primena, zajedno sa sprovođenjem redovnog nadzora od strane nadležnih državnih organa;
  • tehnološka rešenja i inovacije se moraju primenjivati u skladu sa zakonskim okvirima o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti. Nabavka intruzivnih tehnologija se ne može pravdati efikasnošću, već isključivo time da li je njihova društvena upotreba zakonita, neophodna i proporcionalna;
  • edukacija zaposlenih u državnoj upravi o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti;
  • otkrivanje i efikasno pravno procesuiranje osumnjičenih za pretnje i pritiske na novinare i građanske aktiviste u digitalnom okruženju;
  • neophodno je da nadležni organi pružaju jasne, istinite, potpune i blagovremene informacije o ključnim pitanjima od javnog interesa, pre svega o pandemiji, i otvoreno sarađuju sa novinarima koji o tim pitanjima izveštavaju;
  • aktivniji rad na unapređenju medijske i informacione pismenosti, kao i digitalne bezbednosti stanovništva, a naročito dece i mladih, kroz formalno i neformalno obrazovanje i informativne kampanje.

Detaljan pregled nalaza istraživača SHARE Fondacije na srpskom i engleskom jeziku:

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemija i digitalna prava – jugoistočna Evropa

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemic and digital rights – Southeast Europe

Povezani sadržaj

Solidarnost, studenti i spajver

U novom preseku monitoringa koji SHARE Fondacija sprovodi u Srbiji, od oktobra do kraja decembra 2024. zabeležena je 41 povreda ljudskih prava u digitalnom okruženju. Kategorija prevara, pretnji i manipulacija ponovo je bila najbrojnija sa 32 povrede, dok je ostalih povreda bilo znatno manje – tri sajber incidenta i šest slučajeva koji su se odnosili […]

Povlačenje nacrta korak ka moratorijumu na biometrijski nadzor

Kao organizacija posvećena digitalnim pravima i slobodama, koja se između ostalog bori protiv uvođenja masovnog biometrijskog nadzora, pozdravljamo odluku ministra unutrašnjih poslova Srbije da povuče sporan Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima.  Pozivamo nadležne da učine još jedan korak i proglase moratorijum na upotrebu naprednih tehnologija za biometrijski nadzor i masovnu obradu biometrijskih podataka građana. Takav potez bi bio u skladu […]

Mediji i zaštita podataka o ličnosti – profit ispred privatnosti građana

U susret novom Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, SHARE Fondacija je u saradnji sa USAID projektom jačanja okruženja za održivost medija sprovela istraživanje o ulozi podataka o ličnosti u biznis modelima onlajn medija u Srbiji, čiji rezultati pokazuju da mediji većinski posmatraju podatke o ličnosti građana kao resurs. Biznis modeli skoro 50 posto medija […]