Vesti

Kako unaprediti digitalna prava i slobode u jugoistočnoj Evropi

Globalna pandemija Covid-19 ostavila je posledice po ljudska prava i slobode i u regionu Balkana i jugoistočne Evrope, naročito usled značajnog uticaja tehnologije na društvene procese i prenošenja aktivnosti u onlajn prostor. 

Na samom početku pandemije u regionu, primećeni su problemi sa narušavanjem privatnosti, internet prevarama i širenjem manipulacija o virusu. Bilo je jasno da će društveni potresi izazvani korona virusom biti nešto u čemu će se države regiona teško snaći, kada se u obzir uzmu hronični problemi sa medijskim slobodama, propagandom, širenjem dezinformacija i govora mržnje, te zaštitom podataka o ličnosti građana i bezbednošću informacionih sistema.

Prema nalazima monitoringa digitalnih prava i sloboda koji sprovode BIRN i SHARE Fondacija, od kraja januara do kraja maja 2020. u šest obuhvaćenih država (BiH, Hrvatska, Mađarska,  Rumunija, Severna Makedonija i Srbija) primećeno je više od 150 slučajeva povreda digitalnih prava građana u kontekstu Covid-19.

Preporuke za unapređenje digitalnih prava građana u regionu:

  • Hitno usklađivanje nacionalnih zakona o zaštiti podataka o ličnosti sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) i Konvencijom 108+ Saveta Evrope u zemljama koje to nisu učinile do sada (npr. Crna Gora, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina);
  • unapređenje pravnih standarda informacione bezbednosti i njihova praktična primena, zajedno sa sprovođenjem redovnog nadzora od strane nadležnih državnih organa;
  • tehnološka rešenja i inovacije se moraju primenjivati u skladu sa zakonskim okvirima o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti. Nabavka intruzivnih tehnologija se ne može pravdati efikasnošću, već isključivo time da li je njihova društvena upotreba zakonita, neophodna i proporcionalna;
  • edukacija zaposlenih u državnoj upravi o zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti;
  • otkrivanje i efikasno pravno procesuiranje osumnjičenih za pretnje i pritiske na novinare i građanske aktiviste u digitalnom okruženju;
  • neophodno je da nadležni organi pružaju jasne, istinite, potpune i blagovremene informacije o ključnim pitanjima od javnog interesa, pre svega o pandemiji, i otvoreno sarađuju sa novinarima koji o tim pitanjima izveštavaju;
  • aktivniji rad na unapređenju medijske i informacione pismenosti, kao i digitalne bezbednosti stanovništva, a naročito dece i mladih, kroz formalno i neformalno obrazovanje i informativne kampanje.

Detaljan pregled nalaza istraživača SHARE Fondacije na srpskom i engleskom jeziku:

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemija i digitalna prava – jugoistočna Evropa

Bojan Perkov, Anka Kovačević, White Paper: Pandemic and digital rights – Southeast Europe

Povezani sadržaj

Usvojen AI Akt: Ljudska prava ostala u drugom planu

Akt o veštačkoj inteligenciji (AI Act) koji će se direktno primenjivati u svim članicama Evropske unije, usvojen je u sredu, 13. marta, ogromnom većinom glasova poslanika Evropskog parlamenta. Na jednoj od poslednjih sesija pred izlazak građana Unije na izbore u junu, za usvajanje regulative glasalo je 523 evroparlamentaraca (od 618 prisutnih), protiv je bilo 46, a […]

Digitalna prava na Balkanu: privatnost pacijenata na udaru

23. mart – 7. april 2020. Novi dvonedeljni izveštaj o povredama prava na internetu tokom vanrednog stanja proglašenog zbog pandemije, ukazuje da raste pritisak na slobodu govora. Zabeležene su i ozbiljne povrede privatnosti, kao i manipulacije u digitalnom okruženju. Za ovaj presek, izdvojeni su samo neki od upečatljivih incidenata u regionu poput hapšenja, pretnji, širenja […]

Rodno zasnovano digitalno nasilje u Srbiji: Pregled trendova

Digitalno nasilje nad devojčicama i ženama u Srbiji je u stalnom porastu, svedoče sve jeziviji naslovi u medijima. Među najčešćim metama nasilnika nalaze se novinarke, društvene aktivistkinje, političarke, kao i druge istaknute žene iz javne sfere. Takođe, nad poznatim ženama ovakvo nasilje češće poprima i neke ekstremnije oblike. Slabi mehanizmi pravne zaštite, uz odsustvo sistemske […]