Vesti

Javna rasprava o izmenama Krivičnog zakonika: Zloupotreba intimnih sadržaja ne sme ostati nekažnjiva

EDIT 4.11.2024. u 16:45:

Ministarstvo pravde je u saopštenju od 1. novembra navelo:

„U toku javne rasprave pažnju je privukla inicijativa da se Krivični zakonik dopuni novim krivičnim delom Neovlašćeno deljenje i zloupotreba snimka intimne sadržine koju je podržao veći broj organizacija civilnog društva i pojedinaca. Ministarstvo pravde je stanovišta da je ova inicijativa opravdana i da će da iznađe i predloži najbolje zakonsko rešenje kojim će se zaštititi intimni sadržaj od zloupotrebe i širenja putem društvenih mreža.“

Hvala svima na podršci inicijativi grupe organizacija koje se zalažu za kriminalizaciju zloupotrebe intimnih sadržaja!


U toku je javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika. Predložena zakonska rešenja ne sadrže odredbe koje regulišu zloupotrebu snimaka polne sadržine. Javna rasprava traje do 31. oktobra. 

SHARE Fondacija tim povodom poziva sve zainteresovane da se u javnoj raspravi zauzmu za kriminalizaciju ove vrste nasilja.

posebnom dokumentu, izložili smo detalje društvene pošasti digitalnog doba, njene razorne posledice, kao i pravne argumente za izmene Krivičnog zakonika koje bi kriminalizovale zloupotrebu intimnih sadržaja.

Smatramo da postojeći jaz između pravnih normi i društvene stvarnosti doprinosi naglom širenju nasilničke kulture, čije su mete, ali i počinioci, često mladi. U odsustvu adekvatnog pravnog odgovora i izgradnje društvene svesti o ovim problemima, svedočimo sve težim povredama ljudskog dostojanstva i razobručenom upuštanju u nekažnjeno digitalno nasilje.

Stoga predlažemo uvođenje novog krivičnog dela koje bi stavilo van zakona zloupotrebe intimnih sadržaja. Takvo krivično delo bi moralo da obuhvati deljenje sadržaja (fotografije, video i audio snimke, i druge materijale intimne sadržine) bez pristanka osobe koja se na njima nalazi; kreiranje i deljenje lažnog sadržaja na bilo koji način (pokazivanjem, ustupanjem) ili izmenu postojećeg sadržaja uz pomoć računarskog programa, kao i samu pretnju da će se takav sadržaj podeliti na bilo koji način. Kvalifikovani oblik krivičnog dela predstavljalo bi deljenje takvog sadržaja na internetu ili u medijima, kada postaje dostupan javnosti ili većem broju ljudi, kao i ukoliko se više sadržaja odnosi na istu osobu. Takođe, kvalifikovani oblik dela podrazumevao bi i izazivanje teških posledica za osobu čija se intima na ovaj način zloupotrebljava, kao i ukoliko je delo učinjeno prema maloletnicima, između ostalog. Smatramo da je neophodno uspostaviti i pravnu odgovornost za onog ko u svojstvu organizatora posreduje u deljenju, predaji ili pokazivanju sadržaja, bez obzira na to da li je i sam delio takav sadržaj.  

Pozivamo sve zainteresovane da pošalju komentare na mejl adresu [email protected]. U naslovu mejla potrebno je navesti „Za javnu raspravu – Krivični zakonik“. Predlog se dostavlja na propisanom obrascu, čiju smo sadržinu pripremili, a koji je potrebno dopuniti vašim podacima. Predlog možete pronaći na ovom linku. Rok za slanje komentara je 31. oktobar.

Povezani sadržaj

Monitoring izveštaj decembar 2020 – mart 2021: Udar na enkripciju

Mada su naši istraživači tokom protekla četiri meseca zabeležili manji broj slučajeva kršenja ljudskih prava u onlajn sferi Srbije, u poređenju sa istim periodom prošle godine, masovnost onlajn nasilja nad ženama u jednom, očigledno dugotrajnom incidentu, nesumnjivo će izdvojiti ovaj kvartal u monitoringu prava i sloboda. S druge strane, posebno zabrinjava spremnost vlasti i pravosuđa […]

Letnji raspust, digitalna prava na popravnom i navike i rizici u sajber kulturi

U periodu od jula do oktobra 2023. godine zabeleženo je ukupno 25 slučajeva povreda digitalnih prava u Srbiji. Najveći broj povreda (19) u ovom periodu odnosio se na onlajn informacione poremećaje, a najviše je bilo slučajeva ugrožavanja sigurnosti u kojima su uglavnom targetirani novinari i javne ličnosti. Imajući u vidu da je ovaj izveštaj pisan […]

EU parlament za zabranu masovnog biometrijskog nadzora

Tehnologije za prepoznavanje lica kroz neselektivni nadzor javnih prostora, uključujući kontrolu granica, treba zabraniti, navodi se u izveštaju o veštačkoj inteligenciji u krivičnom pravu koji je Evropski parlament usvojio većinom glasova u utorak, 5. oktobra. Izveštaj o veštačkoj inteligenciji u krivičnom pravu i njenoj primeni u policiji i sudstvu u krivičnim predmetima, koji je podneo bugarski EU poslanik […]