Vesti

Izbori 2023. na informativnoj margini: Analiza onlajn medija

Samo 17% centralnog sadržaja najuticajnijih onlajn medija tokom izborne kampanje 2023. bilo je posvećeno izborima, jedan je od nalaza analize 15 najposećenijih medijskih portala koju je SHARE Fondacija sprovela u periodu od 1. novembra do 17. decembra. Sport, zabava, crna hronika i ratovi u inostranstvu upadljivo su dominirali nad predizbornim temama i uopšte aktuelnim, društvenim i političkim vestima, dok je ukupan udeo originalnog sadržaja, odnosno vesti iz vlastite produkcije medija zabrinjavajuće nizak.

O samim izborima najviše je izveštavao portal 021, dok su o ovoj temi RTS, Telegraf, Blic, Mondo i Espreso objavljivali u proseku manje od jednog teksta dnevno.

To ne znači da je za vreme kampanje politički život u potpunosti izostao sa sajtova onlajn medija, naprotiv: njegovu drastično iskrivljenu sliku činili su umnoženi komentatorsko-promotivni sadržaji pretežno posvećeni aktivnostima predsednika Srbije, kao i demonizaciji opozicije i nezavisnih medija, neretko bez jasnog povoda. Sličnost tema odabranih za noseću vest ukazuje na određeni stepen medijske koordinacije, dok je prepisivanje ili prepričavanje postala pretežna praksa.

Manje od trećine tekstova o izborima u periodu predizborne kampanje bilo je informativnog karaktera, dok je analitika bila izrazito retka (7.8%) i skoncentrisana u svega tri medija (021, Nova.rs, N1). Posebno je zabrinjavajući nalaz koji ukazuje da je debatni okvir za izbore bio prisutan u svega 1% sadržaja. Izbori i liste koje su na njima učestvovale tretirane su linerano, bez ukrštenih argumenata ili otvorene diskusije, uglavnom kroz zastupničku komentatorsko-promotivnu perspektivu, što predstavlja drugi nivo favorizovanja vlasti. 

U vreme izborne trke za poslanička mesta u nacionalnim i lokalnim skupštinama, urednici onlajn medija su kao udarne vesti izdvajali priče o tome kako je predsednik države na društvenim mrežama objavio video dok peče palačinke, jede čvarke ili kupuje poklone. Teme iz privrede i ekonomije, zdravstva ili socijalnih pitanja u velikoj meri su bili niske informativne vrednosti i neretko poligon za afirmativno predstavljanje vladajuće stranke i njenih funkcionera. Najzad, problematizovanje pitanja ljudskih prava, ekologije, zapošljavanja ili obrazovanja izbegava se gotovo potpunim odsustvom izveštavanja o ovim temama. 

Najposećeniji medijski portalu u Srbiji uzorkovani su prema podacima platforme za analitiku globalnog internet saobraćaja SimilarWeb: Kurir, Blic, Mondo, Informer, N1, Nova, Novosti, Alo, B92, Telegraf, Espreso, Republika, Pink, 021 i RTS. Analizom je obuhvaćen sadržaj prvog bloka centralnih tekstova koji su se našli na naslovnim stranama portala u 10h, 14h i 19h u periodu od 1. novembra do 17. decembra 2023. Preliminarni nalazi izvedeni su na osnovu konstruisanog nedeljnog uzorka koji je obuhvatio šest nasumično odabranih dana tokom predizborne kampanje, dok je izborni dan posebno analiziran. 
Izbori 2023. na informativnoj margini – izveštaj (.pdf) 

Povezani sadržaj

Skupština da povuče sporni uslov za izbor novog Poverenika

Organizacije civilnog društva pozivaju Odbor za kulturu i informisanje Narodne skupštine da iz poziva poslaničkim grupama za predlaganje kandidata za izbora novog Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti povuče uslov koji nije predviđen zakonom, a odnosi se na obavezu da kandidat u trenutku predlaganja za funkciju Poverenika nije zaposlen u […]

Politike pandemije na Zapadnom Balkanu

Kao odgovor na pandemuju COVID-19, države širom sveta uvele su različite zakonske mere i tehnološka rešenja, što je izazvalo posebnu zabrinutost u vezi sa poštovanjem ljudskih prava tokom ove globalne krize javnog zdravlja. U takvim okolnostima, privatnost i zaštita podataka o ličnosti bili su među prvim žrtvama, dok je ubrzo došlo i kršenje ostalih prava, […]

Jačanje sajber bezbednosti: MFA v. fišing

U današnjem digitalnom okruženju, sajber bezbednost je od najveće važnosti za zaštitu osetljiviһ informacija od neovlašćenog pristupa. Višefaktorska autentifikacija (MFA) se pojavila kao moćna bezbednosna mera, tj. kao osnovna zaštita od neovlašćenog pristupa nalogu. MFA je vrsta autentifikacije koje usložnjava proces prijave tako što od korisnika zaһteva da obezbede više elemenata, odnosno faktora iz različitiһ […]