Vesti

Globalni poziv: Zabraniti biometrijski nadzor

Organizacije civilnog društva zahtevaju potpunu zabranu javnog i privatnog biometrijskog nadzora

Više od 170 organizacija širom sveta, među kojima je i SHARE Fondacija, pozvalo je na zabranu upotrebe prepoznavanja lica i biometrijskog prepoznavanja koje omogućava masovni i diskriminišući nadzor.

Organizacije civilnog društva, aktivisti, istraživači i IT stručnjaci zahtevaju zakonske zabrane upotrebe alata na javnim površinama, bilo od strane država, policije ili privatnih aktera.

“Prepoznavanje lica i povezane tehnologije za biometrijsko prepoznavanje nemaju mesto u javnom prostoru. Ove tehnologije prate i profilišu ljude beležeći njihove svakodnevne aktivnosti, tretirajući ih kao osumnjičene i podstiču prekomernu upotrebu i diskriminaciju”, rekao je Danijel Leufer, analitičar evropskih politika u organizaciji Access Now. “Moraju biti zabranjene sada i ovde”, dodao je.

Ovi alati za nadzor imaju kapacitet da identifikuju, beleže, izdvoje, profilišu i prate ljude u stopu, i tako podrivaju ljudska prava i građanske slobode. Predstavljaju napad na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti, pogoršavaju nejednakost i diskriminaciju i imaju potencijal da ugroze slobodu izražavanja i okupljanja – stvarajući načine za inkriminaciju protesta.

Kao deo zahteva, koalicija traži od država da:

  • Zaustave svo javno investiranje u korišćenje tehnologija za prepoznavanje lica i biometrijski nadzor, koje omogućavaju masovni i diskriminišući nadzor;
  • Zabrane upotrebu ovih tehnologija na javnim površinama, od strane javnih ustanova i privatnih entiteta, gde ta upotreba može dovesti do masovnog i diskriminišućeg nadzora. 

Pored zakonskog regulisanja, grupa takođe utiče i na privatne kompanije da zaustave kreiranje, proizvodnju, prodaju i upotrebu tehnologija za prepoznavanje lica i biometrijsko prepoznavanje. Investitori se pozivaju da zahtevaju od kompanija koje finansiraju da prekinu sa kreiranjem, proizvodnjom, prodajom ili drugim činjenjem dostupnim ovih tehnologija za štetnu upotrebu. 

Kompanije Amazon, Majkosoft i IBM su već odustali od prodaje tehnologija za prepoznavanje lica policiji, što pokazuje da je privatni sektor upoznat sa opasnostima koje biometrijski nadzor nanosi ljudskim pravima. 

Pridružite se borbi za zaštitu ljudskih prava od biometrijskog nadzora uključivanjem u rad inicijative “Hiljade kamera”, koja se već duže od dve godine aktivno bori protiv pametnih kamera u Beogradu. 

Pismo je rezultat saradnje organizacija Access Now, Amnesty International, Internet Freedom Foundation India, European Digital Rights (EDRi), Instituto Brasileiro de Defesa do Consumidor (IDEC) i Human Rights Watch.

Povezani sadržaj

Monitoring izveštaj april – jun 2021: Nespretna digitalizacija, fišing i pritisci

Novi kvartalni monitoring izveštaj obuhvata stanje digitalnih prava i sloboda u Srbiji za period od aprila do kraja juna 2021. U ovom periodu naročito su se istakli problemi nespretno uvedene digitalizacije, prevare građana kroz fišing kampanje, kao i pritisci u vidu strateških tužbi protiv medija, pretnji, a u jednom slučaju čak i privođenja zbog tvita.https://docs.google.com/spreadsheets/d/e/2PACX-1vT_E5U4j9Jc8npwMOg130uwnDpeGr5nzklZhriD3crwn92OoLgX03udAPuRF22Dh66Py65r6nww7XlG/pubchart?oid=1122998832&format=interactive […]

CRD i SHARE: neophodno unapređenje internet sloboda u regionu

Istraživači SHARE Fondacije su u saradnji sa organizacijom za zaštitu ljudskih prava Civil Rights Defenders (CRD) pripremili izveštaj o stanju interneta u regionu Zapadnog Balkana. Izveštaj predstavlja dubinsko istraživanje stanja internet sloboda u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i na Kosovu. Pored kompletnog izveštaja, na raspolaganju su i sažeci sa najvažnijim nalazima na srpskom, bosanskom, albanskom i engleskom jeziku. Na osnovu indikatora koji se razvijeni […]

Cyberama 7: Internet u Srbiji sa NJUZ ekipom

Često pričamo o dobrim i o lošim stvarima na internetu, ali retko se pitamo kakvo je generalno stanje digitalnog prostora u Srbiji. Da li je zdrav, slobodan i bezbedan, ili je postao isuviše kontrolisan i maliciozan? Koliko se zaista koristi za nadzor, manipulaciju društvom i pojedincima, širenje dezinformacija, botovanje, uvrede, pretnje? Da li je moguće […]