Vesti

EU spremna da otvori digitalno jedinstveno tržište za Srbiju

Evropska unija spremna je da otvori delove svog jedinstvenog tržišta za Srbiju i ostale zemlje kandidate jer je to strateško ulaganje u svoje buduće članice, poručio je Vladimir Prebilič, poslanik Evropskog parlamenta na okruglom stolu “Ka jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije: Srbija između regulatornih izazova i mogućnosti”.

Na okruglom stolu koji je na inicijativu SHARE Fondacije 31. oktobra održan u Narodnoj skupštini, usaglašeno je da prioriteti države treba da budu razvoj digitalnog tržišta, harmonizacija zakonodavstva i njegova efikasna primena uz puno uvažavanje prava građana i građanki u digitalnom okruženju. 

Tomislav Momirović, ministar unutrašnje i spoljne trgovine naveo je da je u toku ove godine izvoz IKT usluga dostigao 2,6 milijardi evra, odnosno da je 9 puta veći u odnosu na 2012. godinu. “Mi smo u dobrom trendu kada je reč o ovoj sferi, zajedno sa nevladinim sektorom i privredom Vlada će raditi na inoviranju našeg pravnog okvira. Odgovorna država ne sme da uđe u zamku regulacije koja ne proizvodi efekte”, rekao je Momirović. 

Pored ekonomskog razvoja i ulaganja u digitalnu infrastrukturu, pristupanje digitalnom evropskom tržištu značilo bi i punu harmonizaciju domaćeg digitalnog zakonodavstva. Istraživanja SHARE Fondacije ukazuju da se trenutno najveći jaz između nacionalne legislative i evropskih propisa odnosi se na odgovornost, konkurentnost, transparentnost digitalnog tržišta i usluga. 

Prebilič je naglasio da pristup evropskom digitalnom tržištu nije zamena za punopravno članstvo niti paralelni kolosek ka Briselu. “Plan rasta je jedinstvena prilika za Zapadni Balkan, postoji politička volja EU i Jedinstveno digitalno tržište je najprirodniji početak. Novi saziv Evropskog parlamenta će imati visoko na agendi ova pitanja i nadam se da ćemo uskoro imati rezultate”, objasnio je evroposlanik. 

Kako je napomenuo pomoćnik ministra za evropske integracije Miroslav Gačević, obaveza Srbije je da se do kraja pregovaračkog procesa harmonzuje u oblasti digitalizacije, te da su dva instrumentalna akta u tom pogledu Akt o digitalnim uslugama (DSA) i Akt o digitalnim tržištima (DMA). “Naš cilj je da se pre okončanja pregovora harmonizujemo i postanemo deo  Jedinstvenog digitalnog tržišta”, rekao je Gačević.

Kroz Plan rasta je opredeljeno 6 milijardi evra, a sredstva su na raspolaganju do 2027. godine. Dobrica Veselinović, narodni poslanik Zeleno-levog fronta, smatra da je to prilika i za geopolitičko pozicioniranje Srbije prema velikim igračima poput SAD i Kine, gde i EU i Srbija traže zajednički odgovor. 

Međutim, prema rečima profesora FON-a Đorđa Krivokapića, digitalni prostori često izmiču regulaciji, a jačanje svih sektora kroz implementaciju DSA, DMA i AI Akta bi unapredilo položaj građana, privrede i državnih organa. Pravila koja bi bila jednaka za sve i zasnovana na fleksibilnim mehanizmima regulacije bi pojačala konkurentnost domaćih aktera.

Evropski akti, takođe, daleko efikasnije adresiraju “čuvare kapija” digitalnog tržišta, odnosno najveće tehnološke kompanije poput Gugla, Mete i Amazona, a pristup ovim mehanizmima bi i građanima Srbije i domaćim kompanijama omogućio mnogo viši nivo zaštite i daleko efikasniju regulaciju Big Tech kompanija.

Povezani sadržaj

Evroposlanik iz odbora za spajver zaražen spajverom

Telefon bivšeg poslanika u Evropskom parlamentu Steliosa Kuloglua bio je zaražen Pegasus spajverom, i to u vreme dok je Kuloglu bio član parlamentarnog odbora za istragu upotrebe spajvera, nalazi su Citizen Laba, istraživačke laboratorije sa Univerziteta u Torontu. Forenzička analiza Citizen Laba je sa visokim nivoom pouzdanosti potvrdila da je Kulogluov iPhone bio zaražen Pegasusom […]

Treninzi za novinare: zaštita podataka o ličnosti

SHARE Fondacija u saradnji sa Misijom OEBS-a u Srbiji organizuje besplatni online trening iz oblasti zaštite podataka o ličnosti za novinare i medijske organizacije širom Srbije. Cilj treninga je da unapredi poštovanje zaštite podataka o ličnosti i pomogne medijima da implementiraju propise, standarde i dobre prakse u skladu sa njihovim mogućnostima. Sprovođenje treninga je podržano […]

Novi oblici oglašavanja na internetu – mogu li se influenseri uvesti u zakonske okvire?

Listajući sadržaje na Instagramu, naišli ste na fotografiju omiljene glumice koja koristi novu hidratantnu kremu poznatog brenda. Da li biste takav sadržaj okarakterisali kao reklamu za kremu? Komercijalne poruke i oglašavanje postali su neizostavan deo društvenih mreža i drugih onlajn platformi na kojima korisnici provode sate svakog dana. Posledično, kreira se veliki broj onlajn sadržaja […]