Vesti

Evropski nivo zaštite podataka građana Srbije – prevod bez usklađenosti

Nacrt zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koji je javnosti predstavljen početkom decembra 2017. godine, poslednji je u nizu koraka u procesu započetom 2013, kada je formirana radna grupa za izradu Nacrta zakona koji je trebalo da bude završen do kraja te godine. Tokom pet burnih godina, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti izradio je dva Modela zakona o zaštiti podataka o ličnosti, a radna grupa je sa zakašnjenjem od dve godine predstavila Nacrt, da bi ga zatim povukla.

Za to vreme, Evropska unija je izvršila normativnu reformu ove oblasti i 2016. godine donela Opštu uredbu (2016/679) o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) i Direktivu (2016/680) koja uređuje obradu podataka o ličnosti od strane nadležnih organa u vezi sa krivičnim postupcima i pretnjama nacionalnoj bezbednosti. GDPR stupa na snagu u EU krajem maja, a i dalje je upitno da li će srpski zakon do tada biti usvojen i u kom obliku.

Imajući u vidu višegodišnji proces, te trud brojnih aktera na ovom polju, SHARE Fondacija i šira stručna javnost očekivali su da će Srbija dobiti novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti koji će biti usklađen sa regulativom EU, obezbediti pravnu sigurnost i rešiti brojne nedoumice i probleme u praksi, koji su posledica neadekvatne regulative u Srbiji u ovoj oblasti.

Preovlađuje utisak da Nacrt zakona predstavlja adaptirani prevod Opšte uredbe EU u koji su, kroz čitav tekst, implementirana rešenja iz Direktive za policiju i službe bezbednosti. Na taj način je ispunjeno jedno od naših očekivanja, odnosno ostvarena je gotovo puna usklađenost sa pravnim okvirom EU, ali je istovremeno sasvim iznevereno očekivanje da će predloženi propis doprineti pravnoj sigurnosti, te umanjiti ili otkloniti brojne neizvesnosti i probleme u primeni.

Organizacije građanskog društva posvećene zaštiti ljudskih prava i sloboda u Srbiji poslale su zajednički komentar na predloženi Nacrt zakona o zaštiti podataka o ličnosti, pozivajući nadležno Ministarstvo pravde da radnoj grupi vrati na doradu odredbe kojima se uređuje obrada ličnih podataka u vezi sa krivičnim postupcima i pretnjama nacionalnoj bezbednosti. Zajednički komentar podržalo je 14 organizacija civilnog društva.

Nacrtom zakona nisu dovoljno zastupljeni ili obuhvaćeni neki značajniji i znatno zastupljeniji posebni vidovi obrade podataka o ličnosti, pre svega video-nadzor i biometrija. Takođe, pitanje obrade podataka o ličnosti u oblasti rada i zapošljavanja obrađeno je samo u jednom članu, koji upućuje na sektorski zakon (tj. Zakon o radu) i kolektivne ugovore bez bližeg uređivanja materije.

Dodatno, definicija pristanka iz Nacrta zakona ne sadrži odrednicu da mora biti dobrovoljan. Ovo je izuzetno bitno, s obzirom na to da se građani neretko nalaze u podređenoj poziciji u odnosu na rukovaca kada pristaju na obradu podataka mimo svoje volje.

Konačno, članom 95 Nacrta zakona predviđene su novčane kazne za prekršaj koje su na izuzetno niskom nivou, pa postoji opravdana bojazan da niski iznosi propisanih kazni neće motivisati rukovaoce i obrađivače da usklade svoje poslovanje sa novim propisom.

Mišljenje je velikog broja stručnih organizacija da Model Poverenikapredstavlja dobar normativni okvir koji je u skladu sa evropskom regulativom, a koji u velikoj meri može da obezbedi bolju zaštitu privatnosti građana Republike Srbije, kao i da postavi okvir za viši stepen pravne sigurnosti. Iskustvo i kolektivno znanje koje je kancelarija Poverenika generisala od svog osnivanja predstavljaju neprocenjiv resurs, a budući da se već nalaze u rešenjima Modela, treba iskoristiti priliku i preuzeti ih u meri u kojoj je to moguće.

Iskustvo i kolektivno znanje koje je kancelarija Poverenika generisala od svog osnivanja predstavljaju neprocenjiv resurs, a budući da se već nalaze u rešenjima Modela, treba iskoristiti priliku i preuzeti ih u meri u kojoj je to moguće.

Tekst komentara SHARE Fondacije na Nacrt zakona o zaštiti podataka o ličnosti (.pdf)

SHARE Fondacija je pripremila i kratak edukativni video o reformi pravnog okvira zaštite podataka o ličnosti.

Povezani sadržaj

“Lična inteligencija” ili žeđ za podacima

Kompanija Google predstavila je novu funkciju u okviru svog AI sistema Gemini, koja omogućava generisanje personalizovanih slika korišćenjem podataka iz aplikacije Google Photos. Promena je izazvala pažnju šire javnosti jer pored novih mogućnosti, otvara i ozbiljna pitanja o privatnosti. Ključna novost, personal intelligence, omogućava Geminiju da poveže korisničke podatke iz različitih Guglovih servisa, uključujući fotografije, […]

Priča o dva virusa

Bilo je to najbolje doba, bilo je to najgore doba; doba mudrosti i doba ludosti, epohe verovanja i epohe neverice, vreme svetlosti i vreme mraka; proleće nada i zima očaja; imali smo sve pred sobom i pred nama nije bilo ničega, išli smo svi pravo u nebo, odlazili svi pravo u pakao – ukratko, ličilo […]

Kamere bez upotrebne dozvole / Procena uticaja 2.0

Dok su dokumentu s kraja prošle godine nedostajali formalni elementi kako bi se on smatrao Procenom uticaja obrade na zaštitu podataka o ličnosti, ovog puta je Poverenik imao ozbiljnije, materijalne zamerke, koje upućuju na to da upotreba masovnog biometrijskog nadzora može dovesti do povreda odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.  MUP je tokom marta […]