Vesti

Informaciona bezbednost – među-sektorska saradnja

Imajući u vidu širinu  zahvata oblasti kao što je informaciona bezbednost, broj aktera koje ona obuhvata kao i razmere izazova i pretnji koje sa sobom nosi, među-sektorska saradnja i javno-privatna partnerstva su postala model koji sve veći broj država u svetu prepoznaje kao neizbežan odnosno poželjan. Javni sektor uglavnom ima ograničene kapacitete u smislu ljudskih i finansijskih resursa; privredi je neophodan jasan normativni i strateški okvir u kojem dalje razvija svoje poslovanje; značajan broj operatora IKT sistema od posebnog značaja (kritične infrastrukture) je u rukama privatnog sektora; akademski sektor doprinosi u smislu istraživanja i razvoja; civilno društvo ukazuje na pitanja i izazove koje nose nove tehnologije kao i normativni okviri koji se razvijaju a koja nisu uvek primarni fokus prethodno navedenih aktera i slično.

Srbija je prepoznala potrebu za među-sektorskom saradnjom i ona se donekle odražava u samom Zakonu, ali i mnogo više u Strategiji razvoja informacione bezbednosti. Naime, usvajanjem Zakona o informacionoj bezbednosti 2016. godine, osnovano je Telo za koordinaciju poslova informacione bezbednosti pod okriljem Vlade Srbije. Telo ima savetodavnu ulogu i primarni članovi su predstavnici ministarstava nadležnih za poslove informacione bezbednosti, odbrane, unutrašnjih poslova, pravde, predstavnici službi bezbednosti, Kancelarije Saveta za nacionalnu bezbednost i zaštitu tajnih podataka, Generalnog sekretarijata Vlade, Centra za bezbednost IKT sistema (CERT-a) u organima vlasti i Nacionalnog centra za prevenciju bezbednosnih rizika u IKT sistemima (Nacionalnog CERT-a). Nedavnim izmenama Zakona (u oktobru 2019. godine), osnovnom članstvu Tela za koordinaciju dodati su i predstavnici Narodne banke. Zakon međutim ostavlja i mogućnost formiranja stručnih radnih grupa Tela za koordinaciju u koje se uključuju i predstavnici drugih organa vlasti, ali i privrede, akademske zajednice i nevladinog sektora.

Operativniji vid javno-privatne saradnje koji zakonski okvir omogućava je i formiranje takozvanih Posebnih CERT-ova. Poseban CERT je pravno lice ili organizaciona jedinica u okviru pravnog lica koje obavlja poslove prevencije i zaštite od bezbednosnih rizika u IKT sistemima u okviru određenog pravnog lica, grupe pravnih lica, oblasti poslovanja i slično. U praksi, ovo ostavlja prostor za formiranje mreže Posebnih CERT-ova koji se upisuju u evidenciju koju vodi Nacionalni CERT i koji mogu biti, na primer, u okviru konkretnog preduzeća ili organizacije i usmereni samo na jedan sistem, ili sektorski i usmereni na grupu srodnih aktera (npr. bankarski CERT, CERT telekomunikacionih operatora, medijski CERT i sl). sektorski CERT-ovi su tako uže specijalizovani za posebnu ciljnu grupu (ne-državnih) aktera, a upisom u evidenciju Nacionalnog CERT-a uključuju se u mrežu CERT-ova na nacionalnom nivou koja se zasniva na principima među-sektorske, javno-privatne saradnje.

Konačno, učešće u, i povezivanje sa, među-sektorskim forumima dodatno doprinosi naporima usmerenim na razmenu informacija sa relevantnim akterima kao i specifičnih iskustava u prevenciji i prevazilaženju rizika i posledica napada u sajber prostoru. Iako su motivi napada na, na primer, bankarski sektor značajno drugačiji od motiva napada na medije ili organizacije civilnog društva, načini na koji se napadi izvode i razvijaju, kao i njihove posledice su isti, ili makar dovoljno slični, za svaki sektor. U tom smislu, razmena informacija, znanja i iskustava u među-sektorskim forumima može samo dodatno pomoći u uspostavljanju otpornih sistema i prevenciji, ali i u otklanjanju mogućih posledica napada kroz širu mrežu kontakata i podrške.

Kompletan izveštaj „Informaciona bezbednost – među-sektorska saradnja: normativni i strateški okvir“ Irine Rizmal (Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga – DCAF) – .pdf

Povezani sadržaj

Oflajn aplikacije za komunikaciju tokom protesta

U situacijama kada se očekuju masovni protesti tokom kojih neće raditi mobilne mreže zbog preopterećenja, kao rešenja se nude različite aplikacije koje rade na “oflajn” principu, tj. preko blutut (Bluetooth) veze na kratkoj razdaljini.  U ovom tekstu ćemo predstaviti neke od aplikacija koje se spominju u kontekstu protesta,  načine na koje rade i šta treba […]

Moderacija sadržaja, ili: Kako je Tramp banovan sa Tvitera

Samo desetak dana pre zvaničnog odlaska sa funkcije predsednika najmoćnije države sveta, Donald Tramp ostao je bez ličnog naloga na Tviteru: trajno je suspendovan zbog „rizika od daljeg podsticanja na nasilje“, saopštila je kompanija. Odluka je doneta nakon juriša Trampovih pristalica na američki Kongres, čiji je bes zbog navodne krađe glasova Tramp često podsticao upravo sa ove […]

Digitalna bezbednost na jednom mestu

SHARE Fondacija je razvila Alate za digitalnu bezbednost – otvorenu platformu koja ti na jednom mestu daje uputstva i moguća rešenja problema sa radom sajtova, aplikacija ili uređaja, omogućava da naučiš nešto više o dobrim praksama zaštite informacionih sistema i digitalnih dobara i pruži savet ukoliko si žrtva nasilja ili uznemiravanja posredstvom tehnologije. Pojavljuje ti se “greška […]