Vesti

MUP do daljeg da obustavi uvođenje sistema za pametan video nadzor

EDIT (26. novembar 2019, 11:18h): Nakon objavljivanja ovog teksta, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti objavio je mišljenje o MUP-ovoj proceni uticaja za sistem pametnog video nadzora u Beogradu. Poverenik je u mišljenju utvrdio da procena uticaja nije urađena u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Mišljenje je dostupno na ovom linku: https://praksa.poverenik.rs/predmet/detalji/FB967E2A-AE57-4B2C-8F11-D2739FD85A9B.

Uvođenje pametnog video nadzora, sa hiljadama kamera u javnom prostoru i softverom za prepoznavanje lica, uz protivrečne izjave funkcionera i uskraćivanje informacija, izazvalo je opravdanu zabrinutost u javnosti. Od najave novog sistema, organizacije građanskog društva su nastojale da prate usklađenost procedura sa Ustavom Srbije i važećim zakonima, uprkos netransparetnosti čitavog procesa od strane nadležnih institucija.

Jedan od značajnih segmenata zakonite procedure jeste i izrada procene uticaja novog sistema nadzora na prava građana. SHARE Fondacija, Partneri za demokratske promene Srbija i Beogradski centar za bezbednosnu politiku konačno su dobili ovaj dokument posrednim putem, od Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Organizacije su izradile i objavile detaljnu analizu Procene uticaja obrade na zaštitu podataka o ličnosti korišćenjem sistema video nadzora Ministarstva unutrašnjih poslova. Zajednički zaključak analize glasi da Procena uticaja MUP-a ne ispunjava ni formalne ni materijalne uslove propisane zakonom. Shodno tome, Ministarstvo unutrašnjih poslova bi trebalo da do daljeg obustavi uvođenje sistema za pametan video nadzor.

Procena uticaja ne ispunjava minimum propisanih zakonskih elemenata: metodologija izrade i struktura Procene uticaja nisu usaglašeni sa zahtevima zakona; ne postoji sveobuhvatan opis predviđenih radnji obrade ličnih podataka; nisu procenjeni rizici po prava i slobode građana; nisu opisane mere koje se nameravaju preduzeti u odnosu na postojanje rizika; delimično su opisane tehničke, organizacione i kadrovske mere u cilju zaštite ličnih podataka.

Sporan je pravni osnov za masovno korišćenje sistema pametnog video nadzora, dok su pozitivni efekti na smanjenje kriminaliteta izneti u Proceni uticaja precenjeni usled činjenice da su relevantna istraživanja i uporedna praksa korišćeni selektivno. Takođe, Procenom uticaja nije utvrđeno da je upotreba pametnog video nadzora neophodna zarad javne bezbednosti, niti da je upotreba ovako invazivne tehnologije proporcionalna, imajući u vidu rizike po prava i slobode građana.

Procena uticaja sadrži primere zemalja koje se umnogome oslanjaju na video nadzor, ali se zanemaruje rastući trend zabrane ili ograničavanja ovakvih sistema u svetu, zbog prepoznatih rizika.

Organizacije pozivaju MUP da do daljeg obustavi uvođenje sistema za pametan video nadzor, te naglašavaju potrebu da se sprovede široka javna rasprava o potrebama, efektima i mogućim posledicama uvođenja ovakvog sistema.

MUP – Procena uticaja obrade na zaštitu podataka o ličnosti korišćenjem sistema video nadzora

SHARE Fondacija, Partneri za demokratske promene Srbija i Beogradski centar za bezbednosnu politiku – Analiza MUP-ove procene uticaja

Povezani sadržaj

Oboren Privacy Shield – Šta to znači za kompanije iz Srbije?

Sud pravde EU (eng. Court of Justice of the European Union – CJEU) je 16. jula 2020. godine doneo presudu kojom je EU-US Privacy Shield –  pravni mehanizam koji je omogućavao prenos podataka o ličnosti iz EU u SAD – praktično proglašen nevažećim. Sud je presudu doneo na inicijativu Maksa Šremsa, austrijskog aktiviste i pravnika, koji je prethodno uspeo […]

semafor

Instagram sabotaža: Nastavak sage

Posle još jednog talasa napada na Instagram naloge aktivista, nezavisnih medija i građanskih organizacija, SHARE Fondacija je od kompanije Meta zatražila da istraži potencijalne mreže koordinisanog neautentičnog ponašanja i preduzme odgovarajuće mere za njihovo razbijanje, uključujući i gašenje naloga njihovih organizatora. Takođe smo tražili uspostavljanje kanala komunikacije sa organizacijama iz Srbije i našeg regiona koje […]

Prvi korak špijunskog softvera: Sistematska analiza propusta iskorišćenih za kompromitovanje mobilnih uređaja

Kako je forenzička analiza otkrila manipulaciju, eksploataciju i skrivene rizike jednog od najmoćnijih alata digitalne forenzike Autor: Boris Babović Ponovno ispitivanje podataka iz analize uređaja privođenih aktivista iz Srbije, koju je prošle godine sprovela međunarodna organizacija Amnesty International, pokazuje da forenzički alat Cellebrite UFED ima kapacitet da selektivno briše svoje logove ili izbegava logovanje, što […]