Vesti

Arhiviranje nasilja u vreme institucionalnog sloma

Nadovezujući se na iskustvo umetničkog istraživanja “Svedočanstva zvučnog napada” (zvuk.labs.rs), koje se bavilo upotrebom zvučnog topa u Beogradu 15. marta 2025. nad građanima koji su učestvovali na mirnom protestu, grupa umetnika i istraživača započela je realizaciju novog umetničkog koncepta, primenujući bliski metodološki okvir, razvijajući ga u više pravaca. „Svedočanstva policijske brutalnosti” (svedocanstva.labs.rs), realizovana kroz istraživanje i umetničku instalaciju, nastali su na osnovu anonimnih svedočenja o različitim oblicima represije (fizičko nasilje, pirotehnička sredstva, hemijska sredstva i zadržavanje protivno volji građana), nad studentima, profesorima i građanima, tokom noći 5/6. septembra u kampusu Univerziteta u Novom Sadu. Mirni studentski protest je bio odgovor na grubo narušenu autonomiju univerziteta, garantovanu ustavom i zakonom, čiji se početak vezuje za 26. avgust, kada su prve policijske jedinice ušle na Filozofski fakultet i zatim 1. septembra na Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja. Nova svedočanstva su nastala iz potrebe da se u aktuelnom vremenu pristupi beleženju, arhiviranju sadržaja, njegovoj forenzičkoj obradi, strukturiranju/formatiranju i umetničkoj artikulaciji, kao jedan od načina pobune protiv represivnog sistema.

Bazu istraživanja čine izjave učesnika, prikupljene otvorenim online upitnikom pokrenutim 26. septembra, par nedelja nakon nasilnog iskustva, perioda koji je bio potreban da se početna trauma racionalizuje i formuliše. U periodu od nekoliko dana prikupljeno je više stotina iskaza koji su svedočili o različitim oblicima policijske represije, od fizičkog i psihičkog nasilja do nezakonitog zadržavanja i narušavanja prava na okupljanje. Lične priče, kao istraživački metod poznat je u akademskom diskursu, korišćen često kao odraz potrebe za korišćenjem demokratičnog i otvorenog naučnog pristupa. U dobu velike medijske manipulacije i hiperprodukcije sadržaja koji se brzo smenjuju, ovakav vid istraživanja ističe značaj pojedinca, kao subjekta i aktera društvenih događaja, čije autentično iskustvo se uvažava, a ne ignoriše površnim tvrdnjama ili zlonamernim osporavanjima, te istovremeno čuva od zaborava.

Istraživanje takođe ukazuje na važnost digitalne forenzike, vizuelne evidencije i prikupljanja medijskih tragova, korišćene za rekonstrukciju detaljne hronologije događaja, ali i pruža mogućnost budućih pravnih istraga povređenih i procesuiranihučesnika. Analiza tragova koji se ostavljaju u digitalnim sistemima – transakcije, vizuelni materijali, metapodaci, može se koristiti za razotkrivanje različitih struktura moći, vlasništva i kontrola, odnosno dokaza autentičnosti, konteksta, kao i manipulacije medijski plasiranih sadržaja sa kojima se svakodnevno suočavamo. 

Svedocanstva.labs.rs je strukturisan tako da u uvodnom segmentu ukazuje na društvenopolitički kontekst koji je prethodio samim događajima, uz hronologiju koja dokumentuje tok zbivanja i sve oblike pritiska, počev od pada nadstrešnice i pogibije 16 sugrađana; studentskih i građanskih protesta;okupacije UNS od strane policije; a sa fokusom na NS univerzitet i samu noć represije. Vizuelni materijal razvijen je kroz animacije, mape, fotografije i video zapise. Ukazuje na kompleksnost događaja, njegovu teritorijalnu disperziju, kao i paralelnu dinamiku kretanja policijskih formacija i istovremenost nasilnih akcija. Posmatrano iz perspektive drona se otkriva prava dimenzija policijske strategije, bliska iskustvima video igara. Iako, video materijali nisu dodatno montirani, vizuelnom i zvučnom obradom događaj dobija gotovo dramaturške odlike. Dizajn interfejsa je sveden, crno-beli, sa ciljem isticanja i formatiranja najvažnijih sadržaja. Posebno dizajnirane mape grada i prostora kampusa, jasno ukazuju na mesta poprišta nasilja. Uvođenje namenski oblikovanih ikonica i znakova, takođe je u službi grupisanja i strukturiranja elemenata. Svedocanstva.labs.rs u ovom slučaju se ne koristi samo kao prezenter sadržaja, već svojim konceptom, strukturom i vizuelnim jezikom postaje umetnički medij, blizak tehnoestetici i net.art-u. Svojim dizajnom, kodom, interfejsom i mrežnim protokolima postaje specifični performativni prostor umetničkog i društvenog delovanja.

Umetničko-sociološko istraživanje “Svedočanstva policijske brutalnosti” rezultat je doprinosa grupe autorki i autora, profesora, studenata i građana, zajedničkog iskustva tokom noći policijske brutalnosti u Novom Sadu 5/6. septembra, sa ciljem da se rekonstruiše kolektivno iskustvo represije i otpora, te učini vidljivim daljim istraživačima i analitičarima; kao otklon od normalizacije nasilja –  dominantnog društvenog narativa. Rezultati istraživanja daju dragocen uvid u hronologiju, fizičke i psihološke posledice, kao i mehanizme pritisaka i primene nasilja nad studentima, profesorima i građanima. Takođe, princip kolaboracije, timskog rada, reflektuje potrebu za društvenopolitičkim promenama koje su započete studentskim protestima.

Umetnička instalacija se nadovezuje na ključne segmente veb sadržaja, sakupljena svedočanstva i svojom formom transponuje digitalni materijal. Sastavljena od četiri LED panela, prikazuje pojedinačne segmente prikupljenih iskaza, o fizičkom nasilju, napadu pirotehničkim sredstvima, napadu hemijskim sredstvima, iskustvima u Rektoratu i PMF-u, zadržavanju i osećaju u najkritičnijem trenutku, kao i psihološkim posledicama. Postavljena na specifično mesto sukoba, instalacijapostaje direktni glas onih nad kojima je nasilje učinjeno, saciljem da se podstakne empatija, dijalog i promišljanje o društvenim posledicama događaja. Prezentacijom istraživanja u centru studentskog kampusa UNS, kao i njegovom artikulacijomsa okupljenim građanima i svedocima, podstaknuta je razmena iskustava kao proces ozdravljenja i formulisanja solidarnogodgovora. U pitanju je težnja za afirmacijom tela kao identitetskog subjekta, isticanja kolektivnog pamćenja kaovrednog resursa i direktne akcije kao strateškog odgovora i umetničko-naučnog doprinosa.

Instalacija će biti postavljena i u Beogradu, 26.12. od 19h u Centru za kulturnu dekontaminaciju.

Ovaj projekat realizovan je u okviru saradnje sa Centrom za kulturnu dekontaminaciju – Centar CZKD, kao deo dugoročnog projekta „Raznorodnost kao istrajnost: kreativne perspektive i kolektivni uvidi“ za koji je dobio finansijsku podršku Delegacija Evropske Unije u Republici Srbiji kroz program IPA III / Instrument EU za civilno društvo za Republiku Srbiju 2023-2024.

Ovo umetničko delo je producirano uz finansijsku pomoć Evropske unije i nipošto ne izražava zvanične stavove Evropske unije i za njegov format isključivo su odgovorni Centar za kulturnu dekontaminaciju i projektni partner fondacija SHARE.

Povezani sadržaj

Srebrni lav za Jolera i Crawford na Bijenalu arhitekture: Nagrada posvećena studentima i profesorima u Srbiji

Vladan Joler, osnivač SHARE Fondacije i profesor Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, osvojio je Srebrnog lava, prestižnu nagradu na Venecijanskom bijenalu arhitekture, kao koautor dela Calculating Empires: A Genealogy of Technology and Power Since 1500 zajedno sa profesorkom i istraživačicom Kate Crawford. Nagrade su proglašene u subotu, 10. maja, u okviru svečanog otvaranja 19. […]

Digitalne hronike Srbije: Prva decenija slobode i represije

Program kontinuiranog praćenja digitalnih prava u Srbiji, okosnica misije SHARE Fondacije, nastao je 2014. godine kao odgovor na sve učestalije slučajeve cenzure, manipulacije i povrede privatnosti na internetu. Nakon deset godina pažljivog beleženja incidenata, pred nama se ukazala mapa složenog i dinamičnog digitalnog pejzaža Srbije – prostora u kojem se jasno ucrtavaju linije moći, otpora […]

Monitoring digitalnih prava u 2025. godini: Glasovi otpora digitalnom nasilju

SHARE Fondacija je objavila redovan godišnji izveštaj monitoringa povreda digitalnih prava u Srbiji “Glasovi otpora digitalnom nasilju” sa analizom trendova iz preko 250 incidenata zabeleženih u proteklih 12 meseci. Izveštaj monitoringa ove godine obuhvata period od novembra 2024. do decembra 2025. i dokumentuje dramatičan porast slučajeva zloupotrebe tehnologija u cilju nadzora, političkih pritisaka, tehničkih napada […]