Vesti

Šta predviđaju novi predlozi policijskih propisa

Analiza novog Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima, Nacrta zakona o obradi podataka i evidencijama u oblasti unutrašnjih poslova, kao i novog radnog dokumenta procene uticaja koju obrada biometrijskih podataka ima na prava i slobode građana, pokazuje da suštinski problemi primene intruzivne tehnologije nisu otklonjeni.

Konkretno, Nacrtom zakona o unutrašnjim poslovima omogućava se masovna, neselektivna obrada biometrijskih, odnosno posebnih podataka o ličnosti, kroz snimanje javnih prostora i skladištenje snimljenih materijala. Kako je opisano u radnom dokumentu procene uticaja, biometrijski podaci se prikupljaju detektovanjem lica tokom snimanja i izdvajanjem biometrijskih podataka iz fotografije kreirane iz video zapisa. Nacrt zakona o obradi podataka i evidencijama predviđa da se fotografije sa biometrijskim karakteristikama lika čuvaju 72 sata od momenta kreiranja. Ovi procesi se odvijaju u okviru nadležnosti policije, što znači da se biometrijski podaci neselektivno prikupljaju i čuvaju bez primene postupka propisanog za posebne dokazne radnje, odnosno bez odobrenja nadležnog suda.

Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima definiše kada ovlašćeno službeno lice može da koristi softver za obradu biometrijskih podataka za potrebe identifikacije. Reč je o slučajevima pronalaženja izvršioca krivičnog dela ili pripremnih radnji krivičnog dela koje se gone po službeno dužnosti, kao i pronalaženja nestale žrtve krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti. Međutim, utvrđivanje identiteta na ovaj način podleže uslovima iz Zakonika o krivičnom postupku, mada nije sasvim jasno koji bi se postupak za primenu posebnih dokaznih radnji primenjivao, s obzirom na to da su za svaku od ovih dokaznih radnji propisani drugačiji uslovi.

Nacrti zakona opisuju dve vrste pristupa, automatizovanu i poluautomatizovanu pretragu biometrijskih podataka, ali je razlika između ove dve vrste obrade, umesto u nacrtima zakona, definisana u radnoj verziji procene uticaja. Automatizovano pretraživanje biometrijskih podataka ograničeno je ili na lokacije ili na lica iz bezbednosnih profila i podrazumeva pretragu koja se vrši u realnom vremenu (uživo). Poluatomatizovana obrada predstavlja retroaktivnu pretragu biometrijskih podataka za potrebe identifikacije, gde se biometrijski podaci iz sistema koriste za pretragu drugih baza MUP-a, ili kada je za već identifikovano lice potrebno utvrditi gde se kretalo ili boravilo.

SHARE Fondacija se dosledno zalagala protiv legalizacije masovnog, neselektivnog biometrijskog nadzora prethodne četiri godine, a naročito tokom konsultativnog procesa pokrenutog nakon povlačenja prvog nacrta zakona o unutrašnjim poslovima. Pred nama je novi nacrt sa identičnim suštinskim problemima. Javna rasprava je otvorena do kraja decembra. 

Integralni dokument o stavu SHARE Fondacije možete preuzeti sa ovog linka.

Povezani sadržaj

Cyberama 1

Siže prve epizode livestream serijala ‘Cyberama’ koji se bavi aktuelnim temama iz oblasti društva, tehnologije i sajber-prostora. SHARE_BBS na Telegramu: t.me/share_bbs Muzika: djflip Izvori: Cyberama 1 – Enkripcija, privatnost u procepu, osvetnička pornografija i onlajn uznemiravanje | Radio Aparat – Iza Tvog Ekrana s04e05 | Last Week Tonight with John Oliver – Encryption | Jutarnji […]

Oflajn aplikacije za komunikaciju tokom protesta

U situacijama kada se očekuju masovni protesti tokom kojih neće raditi mobilne mreže zbog preopterećenja, kao rešenja se nude različite aplikacije koje rade na “oflajn” principu, tj. preko blutut (Bluetooth) veze na kratkoj razdaljini.  U ovom tekstu ćemo predstaviti neke od aplikacija koje se spominju u kontekstu protesta,  načine na koje rade i šta treba […]

Kako nestati sa interneta, 1. deo – Pravo na zaborav

Pravo na zaborav je pravo svakoga da traži od onoga ko upravlja njegovim informacijama brisanje podataka o ličnosti koji se odnose na njega pod određenim uslovima i bez odlaganja. Prvi slučaj prava na zaborav ustanovljen je presudom Suda pravde Evropske unije 2014. godine. Danas je pravo na zaborav, odnosno pravo na brisanje podataka mogućnost predviđena Opštom uredbom […]