Vesti

Šta predviđaju novi predlozi policijskih propisa

Analiza novog Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima, Nacrta zakona o obradi podataka i evidencijama u oblasti unutrašnjih poslova, kao i novog radnog dokumenta procene uticaja koju obrada biometrijskih podataka ima na prava i slobode građana, pokazuje da suštinski problemi primene intruzivne tehnologije nisu otklonjeni.

Konkretno, Nacrtom zakona o unutrašnjim poslovima omogućava se masovna, neselektivna obrada biometrijskih, odnosno posebnih podataka o ličnosti, kroz snimanje javnih prostora i skladištenje snimljenih materijala. Kako je opisano u radnom dokumentu procene uticaja, biometrijski podaci se prikupljaju detektovanjem lica tokom snimanja i izdvajanjem biometrijskih podataka iz fotografije kreirane iz video zapisa. Nacrt zakona o obradi podataka i evidencijama predviđa da se fotografije sa biometrijskim karakteristikama lika čuvaju 72 sata od momenta kreiranja. Ovi procesi se odvijaju u okviru nadležnosti policije, što znači da se biometrijski podaci neselektivno prikupljaju i čuvaju bez primene postupka propisanog za posebne dokazne radnje, odnosno bez odobrenja nadležnog suda.

Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima definiše kada ovlašćeno službeno lice može da koristi softver za obradu biometrijskih podataka za potrebe identifikacije. Reč je o slučajevima pronalaženja izvršioca krivičnog dela ili pripremnih radnji krivičnog dela koje se gone po službeno dužnosti, kao i pronalaženja nestale žrtve krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti. Međutim, utvrđivanje identiteta na ovaj način podleže uslovima iz Zakonika o krivičnom postupku, mada nije sasvim jasno koji bi se postupak za primenu posebnih dokaznih radnji primenjivao, s obzirom na to da su za svaku od ovih dokaznih radnji propisani drugačiji uslovi.

Nacrti zakona opisuju dve vrste pristupa, automatizovanu i poluautomatizovanu pretragu biometrijskih podataka, ali je razlika između ove dve vrste obrade, umesto u nacrtima zakona, definisana u radnoj verziji procene uticaja. Automatizovano pretraživanje biometrijskih podataka ograničeno je ili na lokacije ili na lica iz bezbednosnih profila i podrazumeva pretragu koja se vrši u realnom vremenu (uživo). Poluatomatizovana obrada predstavlja retroaktivnu pretragu biometrijskih podataka za potrebe identifikacije, gde se biometrijski podaci iz sistema koriste za pretragu drugih baza MUP-a, ili kada je za već identifikovano lice potrebno utvrditi gde se kretalo ili boravilo.

SHARE Fondacija se dosledno zalagala protiv legalizacije masovnog, neselektivnog biometrijskog nadzora prethodne četiri godine, a naročito tokom konsultativnog procesa pokrenutog nakon povlačenja prvog nacrta zakona o unutrašnjim poslovima. Pred nama je novi nacrt sa identičnim suštinskim problemima. Javna rasprava je otvorena do kraja decembra. 

Integralni dokument o stavu SHARE Fondacije možete preuzeti sa ovog linka.

Povezani sadržaj

Potpisan sporazum Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i SHARE Fondacije

Državna sekretarka u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije Tatjana Matić i direktor SHARE Fondacije Danilo Krivokapić potpisali su danas u Beogradu sporazum o saradnji u oblasti bezbednosti i zaštite dece na internetu. Sporazumom se uređuje međusobna saradnja Ministarstva i SHARE Fondacije u cilju efiksanije zaštite bezbednosti dece na internetu i sprečavanja digitalnog nasilja, pre […]

Internet atlas – alati za digitalnu pismenost

Autor: Andrej Petrovski, tehnički direktor SHARE Fondacije Izvor: https://labs.ripe.net/Members/andrej_petrovski/internet-atlas-tools-for-digital-literacy Na osnovu studija i istraživanja o digitalnom okruženju u Srbiji, njegovim pravnim i tehničkim odlikama, kao i navikama korisnika interneta, SHARE Fondacija će proizvesti alate i sadržaje sa ciljem da informišu i edukuju građane kako bi razumeli na koje načine infrastruktura interneta utiče na njihova digitalna prava. […]

Priručnik za onlajn medije: pravni aspekti, publika i biznis modeli

Onlajn mediji su promenili način na koji se sadržaji proizvode, ali i kako ih publika konzumira. U okruženju koje se neprestano razvija, informativni portali, blogovi, ali i internet platforme tradicionalnih medijskih igrača nailaze na brojne izazove, kako pravne, tako poslovne i organizacione. U vezi sa tim, “Priručnik: Regulatorni okvir i poslovni modeli onlajn medija” u izdanju Fondacije […]