Monitoring, Vesti
Solidarnost, studenti i spajver
U novom preseku monitoringa koji SHARE Fondacija sprovodi u Srbiji, od oktobra do kraja decembra 2024. zabeležena je 41 povreda ljudskih prava u digitalnom okruženju. Kategorija prevara, pretnji i manipulacija ponovo je bila najbrojnija sa 32 povrede, dok je ostalih povreda bilo znatno manje – tri sajber incidenta i šest slučajeva koji su se odnosili na ugrožavanje privatnosti i podataka o ličnosti. Većina povreda zabeleženih u poslednjem tromesečju 2024. godine povezana je sa protestima zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra kada je poginulo 15 ljudi, kao i neodgovarajuće reakcije nadležnih institucija.
Imajući u vidu trenutnu situaciju u društvu, monitoring tim SHARE Fondacije složio se da će studentske blokade i targetirana upotreba špijunskih softvera od strane nadležnih organa u Srbiji, biti jedine teme koje će biti obrađene u ovom tromesečnom izveštaju. Većina registrovanih slučajeva u ovom periodu svakako se odnosila na ove teme i fokus na njih odražava našu solidarnu podršku studentskim zahtevima, kao i podršku novinarima i aktivistima izloženim nezakonitom špijuniranju.
Nezadrživa pobuna
Nakon pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom sadu, u trenutku dok su spasilačke ekipe još pristizale na mesto tragedije, portali medija bliskih režimu počeli su da menjaju svoje tekstove objavljene mesecima ranije, kada je stanica po drugi put zvanično otvorena. Umesto zdušnog hvaljenja nove, čelične nadstrešnice, mediji su se pobrinuli da se u svim tekstovima veoma jasno naglasi da se na “staroj” nadstrešnici nije radilo. Uprkos evidentnom pokušaju da ovo bude zvanični stav vlasti po pitanju tragedije, ubrzo je postalo jasno da zdrav razum i ogromna količina digitalnih dokaza neće dopustiti da takve manipulacije budu prihvaćene.
Prošlo je više od dva meseca od početka studentskih blokada širom zemlje, u koje su prvi stupili studenti Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu zbog napada na učesnike mirnog uličnog protesta. U nadolazećim danima i nedeljama samo je rastao broj fakulteta koji su stupali u blokadu i podržavali svoje koleginice i kolege i stajali iza zahteva usmerenih prema Vladi i nadležnim institucijama. Pritisak je rastao svaki dan, a uz pritisak na vlast učestali su i napadi na neistomišljenike. Studentkinje i studenti, novinarke i novinari i građanke i građani našli su se na meti raznih napada, digitalnih ali i fizičkih. U tabloidnim medijima objavljivane su laži, manipulacije i lični podaci studenata.
S druge strane, protesti i izražavanje nezadovoljstva na ulicama nisu jenjavali, već su se intenzivirali. Na ovim skupovima neretko je dokumentovano učešće i onih čija je misija bila da izazivaju incidente, što je i potvrđeno kada je u javnost isplivao snimak na kojem visoki funkcioner SNS-a i potpredsednik Skupštine Vojvodine Damir Zobenica instruira kontra-demonstrante da napadaju studente i građane koji blokiraju ulice. Nakon što je snimak pušten u javnost i procirkulisao je po mrežama, povela se i diskusija o tome da li je snimak napravljen putem veštačke inteligencije, kako su predstavnici vlasti tvrdili, ili nije. Nezvanične analize sadržaja pokazale su da to verovatno nije bio slučaj i da je snimak autentičan. Manipulacije sadržaja pokazale su se kao sve korisniji alat u borbi režima protiv studenata i demonstranata, a kada bi fabrikovani sadržaji bili diskreditovani, prelazilo se na objavljivanje ličnih podataka i kršenje privatnosti. Jedan od takvih slučajeva bilo je objavljivanje fotografija aktiviste Nikole Ristića sa sigurnosnih kamera na beogradskom aerodromu u tabloidu Informer. Iako su nadzorne kamere deo aerodromskog sistema, uprava aerodroma je tvrdila da ne zna kako je tabloid došao u posed ovih snimaka. Ovo svakako nije ni prvi (a ni poslednji) put da su prorežimski tabloidi podelili lične podatke u cilju manipulacije i zastrašivanja kritičara vlasti.
Aktivistkinje i aktivisti, novinarke i novinari, civilno društvo i akademija nalaze se pod konstantnim i intenzivnim napadima na društvenim mrežama. Blokade fakulteta koje su usledile nakon fizičkih napada na studente samo su pojačale ovaj trend, a svi koji su se našli na meti izdvojeni su zbog svoje podrške studentskoj inicijativi i zahtevima za odgovornost vrha države. U decembru je neformalni pokret “Kopaćemo”, koji je nastao kao odgovor na nezadovoljstvo šire javnosti povodom ponovnog pokretanja projekta “Jadar”, na svom sajtu objavio spisak studenata koji učestvuju u blokadama. Studentkinje i studenti koji su se našli na spisku targetirani su zbog svojih stvarnih ili zamišljenih, porodičnih ili ideoloških veza sa opozicionim strankama, političarima i aktivistima. Nepoznato je ko stoji iza ovog spiska jer je na sajtu nepotpisan, dok su defamatorski navodi najčešće potkovani člancima iz tabloidnih medija. Ovo nije prvi spisak koji je objavljen na sajtu “Kopaćemo” u cilju targetiranja kritičara vlasti. U septembru je na njihovom sajtu objavljen i spisak osoba pod nazivom “Registar ekoloških terorista” na kojem su se našle osobe iz akademije i civilnog društva koje se protive kopanju litijuma u Srbiji.
Ovakvo flagrantno targetiranje predstavlja jasno crtanje mete i služi dizanju tenzija u društvu koje je već duboko polarizovano.
Nisu sve pretnje koje su se pojavile bile anonimne – pevačica Jelena Karleuša visoko se kotirala brojem uvreda i pretnji koje je uputila studentima, civilnom društvu, svojim kolegama i koleginicama iz javnog života ali i običnim građanima. Pevačica je više puta upućivala zapaljive uvrede, sve u službi odbrane, pre svega predsednika, koji ni na koji način nije bio napadan od strane studenata ni građana koji ih podržavaju. Specijalnu pažnju Karleuše zavredela je i pevačica Severina Vučković kojoj je uputila uvrede na nacionalnoj i rodnoj osnovi, kritikujući je što je pružila podršku studentima u Srbiji. Karleuša je i ranije poznata po napadima na nacionalnoj osnovi, među kojima se ističu napadi na potpredsednicu Stranke slobode i pravde Mariniku Tepić.
Još jedan značajan slučaj bio je brutalno prebijanje 74-godišnjeg Ilije Kostića od strane policije na jednom od protesta organizovanih u Novom Sadu nakon što je odveden u stanicu zbog navodnog napada na policajca suzavcem. Kostić je zbog prebijanja prebačen u bolnicu i odstranjen mu je deo tela zbog siline batina koje je pretrpeo. Ovim povodom, član Upravnog odbora RTS-a Predrag Azdejković, poznat po svojim provokativnim porukama, objavio je niz tvitova u kojima je diskreditovao napad na Kostića i usput izneo transfobične stavove. Ovi tvitovi izazvali su veliko nezadovoljstvo korisnika koji su odmah pokrenuli kampanju za njegovo udaljavanje sa mesta direktora Merlinka festivala, inače dobro poznatog regionalnog festivala kvir filmova i umetnosti. Korisnici su pisali umetnicima i režiserima filmova čije je prikazivanje planirano na festivalu, kao i ambasadama i organizacijama koje su među donatorima ovom festivalu. Nakon nekoliko dana, Azdejković je saopštio da se povlači sa pozicije direktora festivala, ali se nije izvinio za svoje tvitove.
Na kraju, 2024. godina ispraćena je dočekom u tišini u ponoć na Studentskom trgu u Beogradu, uz parolu “Nema Nove – za staru ste nam još dužni”. Procenjuje se da je okupljanju prisustvovalo oko 18.000 ljudi. Protesti su se uveliko nastavili u 2025. godini.
Špijunaža: aktivisti i novinari na udaru
Sredinom decembra, međunarodna organizacija Amnesty International (AI) objavila je izveštaj o upotrebi špijunskog softvera protiv aktivista, članova civilnog društva i novinara u Srbiji. Forenzičkom analizom utvrđeno je da su uređaji zaražavani dok su targetirane osobe bile na informativnim razgovorima. Između ostalih, u izveštaju su izdvojeni slučajevi Nikole Ristića iz grupe “SviĆe”, aktiviste inicijative “Marš sa Drine” Ivana Bjelića, novinara iz Dimitrovgrada Slaviše Milanova, ekološkog aktiviste Ivana Milosavljevića Bukija i aktiviste organizacije “Krokodil”.
Prema nalazima AI, pripadnici policije i Bezbednosno-informativne agencije (BIA) su najpre otključavali telefone uz pomoć forenzičkog alata izraelske kompanije Cellebrite, da bi potom “zarazili” uređaj špijunskim softverom. Tehnička laboratorija AI je na pojedinim analiziranim telefonima pronašla tragove instalacije dve maliciozne aplikacije koje čine spajver nazvan “NoviSpy”, za koji postoje indicije da je domaće proizvodnje. Analiza je takođe pokazala da NoviSpy može da pravi skrinšotove i sa telefona ih šalje na server BIA, ali i da ostvari dozvole za pristup lokaciji, mikrofonu i kameri. Imajući u vidu da je prisustvo NoviSpy-a pronađeno na Android uređajima, istraživači AI su poslali tehničke detalje o malicioznim aplikacijama Guglu, koji je uputio notifikacije korisnicima za čije uređaje se sumnja da imaju instaliran NoviSpy.
Grupa 10 organizacija civilnog društva, među kojima je i SHARE Fondacija, pokrenula je krajem decembra više postupaka pred nacionalnim i međunarodnim institucijama zbog zloupotrebe forenzičkih alata i targetiranja aktivista i novinara špijunskim softverom. Takođe, više od 50 organizacija predvođenih mrežom European Digital Rights (EDRi) poslalo je otvoreno pismo institucijama Evropske unije i evroposlanicima povodom špijunaže u Srbiji.
U Srbiji su i ranije postojale indicije o upotrebi špijunskih softvera – u novembru 2023. godine otkriveni su pokušaji špijunskih napada na telefone članova civilnog društva u Srbiji, što je izazvalo sumnju da državni organi koriste Pegasus i druge napredne špijunske softvere za targetiranje aktivista. Kraj godine obeležila je presuda suda u Kaliforniji kojom je NSO Grupa proglašena odgovornom za kršenje zakona o neovlašćenom pristupu računarskim sistemima i uslova korišćenja aplikacije WhatsApp, koja je zloupotrebljavana za targetiranje Pegasus spajverom širom sveta. Ova presuda predstavlja veliki udarac na industriju špijunskog softvera, a treba imati u vidu da suđenje o naknadi štete koju NSO Grupa treba da isplati WhatsApp-u tek treba da počne.
Servisna informacija
Nova američka administracija je 20. januara 2025. godine donela odluku o reevaluaciji svih programa finansijske pomoći u inostranstvu od strane američkih državnih agencija, suspendujući ih na 90 dana. Ova odluka odnosi se na projekte koje američka vlada posredno ili neposredno finansira u inostranstvu. Iako su neke zemlje pogođene mnogo više od drugih, u našem lokalnom kontekstu ovo je značilo momentalni prekid rada na nekim veoma važnim projektima koji se tiču digitalnih prava i sloboda u Srbiji. Među najznačajnijima nalazi se godišnji analitički izveštaj “Sloboda na internetu” organizacije Freedom House, za koji SHARE Fondacija radi analizu prilika u Srbiji već četiri godine. Ovaj izveštaj bio je od velikog značaja za pozicioniranje Srbije i njenih digitalnih problema u odnosu na druge svetske države i nudio je uvid u deterioraciju internet prava i sloboda po uzoru na druge zemlje i njihove represivne digitalne taktike. Imajući to u vidu, nadamo se da će ova situacija u najkraćem roku biti razrešena i da će se rad na ovim važnim temama nastaviti kao i do sada.
Mila Bajić je glavna istraživačica SHARE Fondacije sa fokusom na odnos novih medija, tehnologije i privatnosti.
Čitaj još: