Vesti

EU spremna da otvori digitalno jedinstveno tržište za Srbiju

Evropska unija spremna je da otvori delove svog jedinstvenog tržišta za Srbiju i ostale zemlje kandidate jer je to strateško ulaganje u svoje buduće članice, poručio je Vladimir Prebilič, poslanik Evropskog parlamenta na okruglom stolu “Ka jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije: Srbija između regulatornih izazova i mogućnosti”.

Na okruglom stolu koji je na inicijativu SHARE Fondacije 31. oktobra održan u Narodnoj skupštini, usaglašeno je da prioriteti države treba da budu razvoj digitalnog tržišta, harmonizacija zakonodavstva i njegova efikasna primena uz puno uvažavanje prava građana i građanki u digitalnom okruženju. 

Tomislav Momirović, ministar unutrašnje i spoljne trgovine naveo je da je u toku ove godine izvoz IKT usluga dostigao 2,6 milijardi evra, odnosno da je 9 puta veći u odnosu na 2012. godinu. “Mi smo u dobrom trendu kada je reč o ovoj sferi, zajedno sa nevladinim sektorom i privredom Vlada će raditi na inoviranju našeg pravnog okvira. Odgovorna država ne sme da uđe u zamku regulacije koja ne proizvodi efekte”, rekao je Momirović. 

Pored ekonomskog razvoja i ulaganja u digitalnu infrastrukturu, pristupanje digitalnom evropskom tržištu značilo bi i punu harmonizaciju domaćeg digitalnog zakonodavstva. Istraživanja SHARE Fondacije ukazuju da se trenutno najveći jaz između nacionalne legislative i evropskih propisa odnosi se na odgovornost, konkurentnost, transparentnost digitalnog tržišta i usluga. 

Prebilič je naglasio da pristup evropskom digitalnom tržištu nije zamena za punopravno članstvo niti paralelni kolosek ka Briselu. “Plan rasta je jedinstvena prilika za Zapadni Balkan, postoji politička volja EU i Jedinstveno digitalno tržište je najprirodniji početak. Novi saziv Evropskog parlamenta će imati visoko na agendi ova pitanja i nadam se da ćemo uskoro imati rezultate”, objasnio je evroposlanik. 

Kako je napomenuo pomoćnik ministra za evropske integracije Miroslav Gačević, obaveza Srbije je da se do kraja pregovaračkog procesa harmonzuje u oblasti digitalizacije, te da su dva instrumentalna akta u tom pogledu Akt o digitalnim uslugama (DSA) i Akt o digitalnim tržištima (DMA). “Naš cilj je da se pre okončanja pregovora harmonizujemo i postanemo deo  Jedinstvenog digitalnog tržišta”, rekao je Gačević.

Kroz Plan rasta je opredeljeno 6 milijardi evra, a sredstva su na raspolaganju do 2027. godine. Dobrica Veselinović, narodni poslanik Zeleno-levog fronta, smatra da je to prilika i za geopolitičko pozicioniranje Srbije prema velikim igračima poput SAD i Kine, gde i EU i Srbija traže zajednički odgovor. 

Međutim, prema rečima profesora FON-a Đorđa Krivokapića, digitalni prostori često izmiču regulaciji, a jačanje svih sektora kroz implementaciju DSA, DMA i AI Akta bi unapredilo položaj građana, privrede i državnih organa. Pravila koja bi bila jednaka za sve i zasnovana na fleksibilnim mehanizmima regulacije bi pojačala konkurentnost domaćih aktera.

Evropski akti, takođe, daleko efikasnije adresiraju “čuvare kapija” digitalnog tržišta, odnosno najveće tehnološke kompanije poput Gugla, Mete i Amazona, a pristup ovim mehanizmima bi i građanima Srbije i domaćim kompanijama omogućio mnogo viši nivo zaštite i daleko efikasniju regulaciju Big Tech kompanija.

Povezani sadržaj

Oflajn aplikacije za komunikaciju tokom protesta

U situacijama kada se očekuju masovni protesti tokom kojih neće raditi mobilne mreže zbog preopterećenja, kao rešenja se nude različite aplikacije koje rade na “oflajn” principu, tj. preko blutut (Bluetooth) veze na kratkoj razdaljini.  U ovom tekstu ćemo predstaviti neke od aplikacija koje se spominju u kontekstu protesta,  načine na koje rade i šta treba […]

Javna rasprava o izmenama Krivičnog zakonika: Zloupotreba intimnih sadržaja ne sme ostati nekažnjiva

EDIT 4.11.2024. u 16:45: Ministarstvo pravde je u saopštenju od 1. novembra navelo: „U toku javne rasprave pažnju je privukla inicijativa da se Krivični zakonik dopuni novim krivičnim delom Neovlašćeno deljenje i zloupotreba snimka intimne sadržine koju je podržao veći broj organizacija civilnog društva i pojedinaca. Ministarstvo pravde je stanovišta da je ova inicijativa opravdana i da […]

Lažni profili, neautentično ponašanje i rodno zasnovano onlajn nasilje

Prvi monitoring izveštaj 2023. godine predstavljamo sa fokusom na novu revidiranu metodologiju, koja nam je omogućila da pređemo kroz celu bazu slučajeva od njenog početka 2014. do kraja 2022. godine i prekategorišemo ih. Trenutna verzija metodologije (2023) nastala je kao najskoriji pokušaj da se preispita način na koji pratimo, beležimo i kategorišemo povrede prava u […]