Vesti

EU spremna da otvori digitalno jedinstveno tržište za Srbiju

Evropska unija spremna je da otvori delove svog jedinstvenog tržišta za Srbiju i ostale zemlje kandidate jer je to strateško ulaganje u svoje buduće članice, poručio je Vladimir Prebilič, poslanik Evropskog parlamenta na okruglom stolu “Ka jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije: Srbija između regulatornih izazova i mogućnosti”.

Na okruglom stolu koji je na inicijativu SHARE Fondacije 31. oktobra održan u Narodnoj skupštini, usaglašeno je da prioriteti države treba da budu razvoj digitalnog tržišta, harmonizacija zakonodavstva i njegova efikasna primena uz puno uvažavanje prava građana i građanki u digitalnom okruženju. 

Tomislav Momirović, ministar unutrašnje i spoljne trgovine naveo je da je u toku ove godine izvoz IKT usluga dostigao 2,6 milijardi evra, odnosno da je 9 puta veći u odnosu na 2012. godinu. “Mi smo u dobrom trendu kada je reč o ovoj sferi, zajedno sa nevladinim sektorom i privredom Vlada će raditi na inoviranju našeg pravnog okvira. Odgovorna država ne sme da uđe u zamku regulacije koja ne proizvodi efekte”, rekao je Momirović. 

Pored ekonomskog razvoja i ulaganja u digitalnu infrastrukturu, pristupanje digitalnom evropskom tržištu značilo bi i punu harmonizaciju domaćeg digitalnog zakonodavstva. Istraživanja SHARE Fondacije ukazuju da se trenutno najveći jaz između nacionalne legislative i evropskih propisa odnosi se na odgovornost, konkurentnost, transparentnost digitalnog tržišta i usluga. 

Prebilič je naglasio da pristup evropskom digitalnom tržištu nije zamena za punopravno članstvo niti paralelni kolosek ka Briselu. “Plan rasta je jedinstvena prilika za Zapadni Balkan, postoji politička volja EU i Jedinstveno digitalno tržište je najprirodniji početak. Novi saziv Evropskog parlamenta će imati visoko na agendi ova pitanja i nadam se da ćemo uskoro imati rezultate”, objasnio je evroposlanik. 

Kako je napomenuo pomoćnik ministra za evropske integracije Miroslav Gačević, obaveza Srbije je da se do kraja pregovaračkog procesa harmonzuje u oblasti digitalizacije, te da su dva instrumentalna akta u tom pogledu Akt o digitalnim uslugama (DSA) i Akt o digitalnim tržištima (DMA). “Naš cilj je da se pre okončanja pregovora harmonizujemo i postanemo deo  Jedinstvenog digitalnog tržišta”, rekao je Gačević.

Kroz Plan rasta je opredeljeno 6 milijardi evra, a sredstva su na raspolaganju do 2027. godine. Dobrica Veselinović, narodni poslanik Zeleno-levog fronta, smatra da je to prilika i za geopolitičko pozicioniranje Srbije prema velikim igračima poput SAD i Kine, gde i EU i Srbija traže zajednički odgovor. 

Međutim, prema rečima profesora FON-a Đorđa Krivokapića, digitalni prostori često izmiču regulaciji, a jačanje svih sektora kroz implementaciju DSA, DMA i AI Akta bi unapredilo položaj građana, privrede i državnih organa. Pravila koja bi bila jednaka za sve i zasnovana na fleksibilnim mehanizmima regulacije bi pojačala konkurentnost domaćih aktera.

Evropski akti, takođe, daleko efikasnije adresiraju “čuvare kapija” digitalnog tržišta, odnosno najveće tehnološke kompanije poput Gugla, Mete i Amazona, a pristup ovim mehanizmima bi i građanima Srbije i domaćim kompanijama omogućio mnogo viši nivo zaštite i daleko efikasniju regulaciju Big Tech kompanija.

Povezani sadržaj

Zašto je svake godine sve teže pratiti izbornu kampanju na mrežama?

Uoči novih izbora i predizborne kampanje, koja deluje da će biti intenzivna koliko i kratka (6 nedelja), opet smo suočeni sa komplikovanom situacijom – kako istraživati kampanje na društvenim mrežama kada u svakom izbornom ciklusu imamo sve manji pristup podacima? Kakve su razlike u odnosu na prethone izborne cikluse i zašto se opseg dostupnih podataka […]

IPM 2022: Značajan napredak lokalnih medija

Da li čitaoci znaju šta se na sajtovima medija u Srbiji dešava sa ličnim podacima? Da li mediji prate naše ponašanje na internetu preko kolačića da bi unovčili svaki naš klik, kršeći zakonske i etičke norme za zaštitu privatnosti? Koji mediji nas pošteno informišu o obradi ličnih podataka na sajtu, a koji nas lišavaju svake […]

Povrede informacione privatnosti građana Srbije najučestalije

U Srbiji se privatnost građana najčešće krši u domenu informacione privatnosti, odnosno u kontekstu ugrožavanja podataka o ličnosti usled nezakonitog prikupljanja ili obrade, pokazuju nalazi civilnog sektora.  Grupa šest organizacija – SHARE Fondacija, Partneri Srbija, Inicijativa A11, Da se zna, Atina i Beogradska otvorena škola – pokrenula je monitoring povreda prava na privatnost u Srbiji, […]