Vesti

Rečnik zaštite podataka: objašnjenja i obaveze

Koja je razlika između obrađivača i rukovaoca podacima o ličnosti? Šta znači “legitimni interes” i kada se može koristiti kao pravni osnov obrade podataka? Kako da znate da je nastupila povreda podataka o ličnosti u vašoj organizaciji? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja možete pronaći u Rečniku pojmova o zaštiti podataka o ličnosti, koji je nastao u okviru saradnje SHARE Fondacije i Misije OEBS-a u Srbiji.

Rečnik je izrađen sa ciljem sažetog i konciznog pregleda osnovnih pravnih instituta i pojmova koji se mogu naći u propisima koji regulišu zaštitu podataka o ličnosti. Zakon o zaštiti podataka o ličnosti koristi specifičnu pravnu terminologiju, koja često nije bliska onima koji nisu aktivno uključeni u tumačenje ovih propisa, naročito jer je tekst zakona vrlo konfuzan i često nerazumljiv. Ipak, može se reći da je rečnik imao u vidu pre svega potrebe novinara i medijskih organizacija, te da iz tog razloga sadrži pojmove koji mogu biti naročito značajni za obavljanje novinarskog posla i biznis modele medija.

Novi biznis modeli zasnovani na podacima, kao i drugi izazovi sa kojima se mediji susreću u pogledu zaštite privatnosti i ličnih podataka korisnika i publike, otvaraju niz obaveza i rizika koji su ne samo pravne, već i finansijske i reputacione prirode. Zato je važno da mediji i ostali akteri kroz RečnikPribor za lične podatkevodiče i druge resurse SHARE Fondacije provere usklađenost poslovanja i aktivnosti sa novim pravilima i odgovorno se odnose prema privatnosti i podacima građana.

Povezani sadržaj

Lažni profili, neautentično ponašanje i rodno zasnovano onlajn nasilje

Prvi monitoring izveštaj 2023. godine predstavljamo sa fokusom na novu revidiranu metodologiju, koja nam je omogućila da pređemo kroz celu bazu slučajeva od njenog početka 2014. do kraja 2022. godine i prekategorišemo ih. Trenutna verzija metodologije (2023) nastala je kao najskoriji pokušaj da se preispita način na koji pratimo, beležimo i kategorišemo povrede prava u […]

Čekajući evropski zakon o AI: široka zabrana biometrije i prediktivnih policijskih sistema

Evropski regulatori primakli su se ovog meseca korak bliže usvajanju propisa o veštačkoj inteligenciji (AI Act), pošto su dva ključna komiteta EU parlamenta 11. maja odobrila izmene predloženih pravila o biometrijskom nadzoru, prepoznavanju lica i drugim primenama naprednih tehnologija. Usvojenim izmenama pooštreni su kriterijumi klasifikacije alata veštačke inteligencije, prema kojima će niz aplikacija biti zabranjen za upotrebu […]

MUP i BIA nezakonito upadaju u telefone aktivista i novinara

Dokazana upotreba špijunskog softvera i forenzičkih alata mimo zakona Upotreba špijunskih softvera predstavlja ozbiljan napad na ljudska prava, slobodu izražavanja i privatnost građana. U Srbiji, njihovo korišćenje postaje svakodnevna praksa. Novi izveštaj organizacije Amnesty International ukazuje na rasprostranjeno korišćenje špijunskih softvera protiv aktivista, novinara i pripadnika civilnog društva od strane policije i Bezbednosno-informativne agencije (BIA) u Srbiji. […]