Vesti

Povrede informacione privatnosti građana Srbije najučestalije

U Srbiji se privatnost građana najčešće krši u domenu informacione privatnosti, odnosno u kontekstu ugrožavanja podataka o ličnosti usled nezakonitog prikupljanja ili obrade, pokazuju nalazi civilnog sektora. 

Grupa šest organizacija – SHARE Fondacija, Partneri Srbija, Inicijativa A11, Da se zna, Atina i Beogradska otvorena škola – pokrenula je monitoring povreda prava na privatnost u Srbiji, sa posebnim fokusom na marginalizovane i ugrožene društvene grupe. Zabeleženi slučajevi povreda privatnosti su od 3. decembra dostupni u onlajn bazi na adresi monitoring.mojipodaci.rs, koja će predstavljati otvoreni javni resurs za buduća istraživanja i praćenje trendova. 

Četiri opšte kategorije povreda koje se prate obuhvataju informacionu privatnost, fizički i psihički integritet, privatnost komunikacija i teritorijalnu privatnost, tj. incidente koji se odnose na povredu privatnog prostora, na primer stana, i radnog prostora, što uključuje i nadzor na radnom mestu i kontrolu pristupa.

Povrede privatnosti česte su u oblastima zdravstva i javne uprave, što je posebno problematično tokom krize javnog zdravlja kakva je pandemija COVID-19, ali i u radno-pravnim odnosima, medijskom izveštavanju i sektoru bezbednosti, odnosno radu policije i bezbednosnih službi. Akteri koji su prema inicijalno prikupljenim podacima (69 slučajeva u periodu od septembra 2019. do novembra 2020) najčešće odgovorni za narušavanje privatnosti jesu državni organi i privatne kompanije. Od svih aktera, a posebno onih iz javnog sektora, kao i od velikih kompanija, očekuje se najviši stepen poštovanja zakona, budući da obrađuju velike količine podataka građana.

Kada je reč o najčešćim žrtvama narušavanja privatnosti, preliminarna analiza pokazuje da su se građani kao privatna lica u najvećem broju slučajeva najviše nalazili na udaru, dok se od specifičnijih slučajeva povreda mogu istaći zaposleni i maloletnici. Povrede se najčešće vrše bez posredstva medija – njih 57 posto – iako povrede putem društvenih mreža takođe imaju visok udeo od 15 odsto od ukupnog broja povreda.

Kontinuirano praćenje povreda privatnosti i nezakonite obrade ličnih podataka važno je iz više razloga. Ono najpre daje uvid u trenutno stanje ili smenjivanje određenih trendova, što omogućava uvid u rizične situacije kojima je potrebno posvetiti pažnju. Takođe može biti izvor raznih vrsta istraživanja koje određene teme mogu produbiti i detaljnije obraditi. Najzad, u slučajevima ozbiljnih ili važnih povreda, informacije prikupljene na ovaj način mogu inspirisati ili olakšati vođenje strateških parnica u oblasti zaštite podataka o ličnosti.

Baza povreda privatnosti kreirana je u okviru projekta “Zaštiti privatnost – odupri se pritisku” koji podržava Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

Povezani sadržaj

Pandemija vs. Infodemija: vreme u kom je važno kritički promišljati

Pojam “dezinformacija” ukazuje na netačne informacije koje se zlonamerno šire. Sličan je pojmu “misinformacija” kod koga nedostaje element zle namere,  jer se smatra da je osoba koja ovakve informacije prenosi u nekoj vrsti zablude. Da li u širenju različitih teorija zavere leži zla namera ili zabluda, teško je utvrditi. Ipak, tekuće vanredno stanje i poziv da svi ostanemo kod kuće pripomoglo […]

Kontakt

Rezime globalne rasprave na temu automatizacije traganja za kontaktima kroz najčešće postavljana pitanja. NOVA S – Budućnost-hoćemo li biti čipovani? | Kvaka 22 – Narativ o svemoći vlasti | Beogradska hronika 06052020: Aplikacije za praćenje kontakata – kakav je „kineski model“ i mogu li se instalirati kod nas? | Обрати пажњу!: Пре вакцине, технологија као […]

Prvi AI Master Class u Srbiji: prijavite se za stipendije

Institut za veštačku inteligenciju Srbije i Fakultet organizacionih nauka ove jeseni u Novom Sadu i Beogradu organizuju prvi sveobuhvatni edukativni program (Master Class) o pravnim i etičkim izazovima regulisanja veštačke inteligencije.  Prijave su otvorene na zvaničnom sajtu programa, a organizatori su obezbedili stipendije za predstavnike civilnog društva, medija, naučno-istraživačke zajednice i drugih srodnih sektora. Kandidati za […]