Vesti

Povrede informacione privatnosti građana Srbije najučestalije

U Srbiji se privatnost građana najčešće krši u domenu informacione privatnosti, odnosno u kontekstu ugrožavanja podataka o ličnosti usled nezakonitog prikupljanja ili obrade, pokazuju nalazi civilnog sektora. 

Grupa šest organizacija – SHARE Fondacija, Partneri Srbija, Inicijativa A11, Da se zna, Atina i Beogradska otvorena škola – pokrenula je monitoring povreda prava na privatnost u Srbiji, sa posebnim fokusom na marginalizovane i ugrožene društvene grupe. Zabeleženi slučajevi povreda privatnosti su od 3. decembra dostupni u onlajn bazi na adresi monitoring.mojipodaci.rs, koja će predstavljati otvoreni javni resurs za buduća istraživanja i praćenje trendova. 

Četiri opšte kategorije povreda koje se prate obuhvataju informacionu privatnost, fizički i psihički integritet, privatnost komunikacija i teritorijalnu privatnost, tj. incidente koji se odnose na povredu privatnog prostora, na primer stana, i radnog prostora, što uključuje i nadzor na radnom mestu i kontrolu pristupa.

Povrede privatnosti česte su u oblastima zdravstva i javne uprave, što je posebno problematično tokom krize javnog zdravlja kakva je pandemija COVID-19, ali i u radno-pravnim odnosima, medijskom izveštavanju i sektoru bezbednosti, odnosno radu policije i bezbednosnih službi. Akteri koji su prema inicijalno prikupljenim podacima (69 slučajeva u periodu od septembra 2019. do novembra 2020) najčešće odgovorni za narušavanje privatnosti jesu državni organi i privatne kompanije. Od svih aktera, a posebno onih iz javnog sektora, kao i od velikih kompanija, očekuje se najviši stepen poštovanja zakona, budući da obrađuju velike količine podataka građana.

Kada je reč o najčešćim žrtvama narušavanja privatnosti, preliminarna analiza pokazuje da su se građani kao privatna lica u najvećem broju slučajeva najviše nalazili na udaru, dok se od specifičnijih slučajeva povreda mogu istaći zaposleni i maloletnici. Povrede se najčešće vrše bez posredstva medija – njih 57 posto – iako povrede putem društvenih mreža takođe imaju visok udeo od 15 odsto od ukupnog broja povreda.

Kontinuirano praćenje povreda privatnosti i nezakonite obrade ličnih podataka važno je iz više razloga. Ono najpre daje uvid u trenutno stanje ili smenjivanje određenih trendova, što omogućava uvid u rizične situacije kojima je potrebno posvetiti pažnju. Takođe može biti izvor raznih vrsta istraživanja koje određene teme mogu produbiti i detaljnije obraditi. Najzad, u slučajevima ozbiljnih ili važnih povreda, informacije prikupljene na ovaj način mogu inspirisati ili olakšati vođenje strateških parnica u oblasti zaštite podataka o ličnosti.

Baza povreda privatnosti kreirana je u okviru projekta “Zaštiti privatnost – odupri se pritisku” koji podržava Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

Povezani sadržaj

ChatGPT: Intervju sa robotom

“Ovaj tekst nisam napisao/la ja, već ChatGPT” – već mesecima se ova napomena ponavlja u medijskim izveštajima o najnovijem proizvodu kompanije OpenAI, čiji je prototip pušten u svet 30. novembra prošle godine. Novinari, tviteraši, istraživači i teoretičari zavera svakodnevno zasipaju četbota pitanjima i zadacima, da provere da li komunikacija s njim stvarno tako savršeno liči […]

Organizacije za digitalna prava traže transparentnost uklanjanja sadržaja na Fejsbuku

Više od 70 organzacija širom sveta, među kojima je i SHARE Fondacija, potpisalo je otvoreno pismo direktoru Fejsbuka Marku Zakerbergu sa zahtevom da obezbedi transparentnost i odgovornost za proces uklanjanja sadržaja na toj društvenoj mreži. Glavni zahtev se odnosi na to da Fejsbuk jasno i precizno objavi koliko sadržaja uklanja, osnovano i neosnovano, kao i da omogući […]

Gužva

Internet infrastrukture širom sveta su pod opterećenjem zbog vanrednog stanja povodom koronavirusa. Lew Later – Does The World Have Enough Bandwidth For Isolation? | RTS – Jutarnji Program – Da ne prsne Internet 25.03.2020 | N1- Novi Dan 24.03.2020 | Radio 202 – Nepoznati izvor | Radio Aparat – Iza tvog ekrana (Ana Martinoli) | […]