Vesti

Počela primena novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti

Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti počeo je da se primenjuje 9 meseci nakon što je stupio na snagu. Posle šestogodišnjeg procesa izrade i donošenja zakona, koji prevashodno treba da prilagodi domaći pravni okvir savremenim tehnološkim izazovima po privatnost građana, ali i da uskladi domaće standarde sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR), Srbija je dobila zakon koji ima u vidu savremene tehnologije, upravo zasnovane na podacima o ličnosti kao najvrednijem resursu digitalne ekonomije.

Iako su tekst zakona više puta kritikovali bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabićorganizacije civilnog društva i Evropska komisija i ukazivali na njegove brojne nedostatke, koji se pre svega odnose na neusklađenost sa domaćim pravnim okvirom, što može voditi pravnoj nesigurnosti u određenim slučajevima, nova pravila predstavljaju viši standard zaštite prava na zaštitu podataka o ličnosti u odnosu na prethodni zakon, donet pre više od decenije. Zajemčena prava građana su detaljnije opisana i proširena, te su pored uobičajenih prava na uvid, kopiju i ispravku proširena prava na informisanje i brisanje, a uvedena su i nova prava, kao što je pravo na prenosivost podataka, koje daje mogućnost građanima da prenose svoje podatke sa jedne društvene mreže na drugu. Još jedna važna novina je obaveza obaveštavanja lica na koja se podaci odnose i Poverenika ukoliko dođe do povrede podataka o ličnosti, npr. curenja podataka.

Naročito važan element jeste vanteritorijalna primena zakona na sve kompanije koje obrađuju podatke građana Srbije, nudeći im usluge i proizvode, odnosno koje profitiraju zahvaljujući korišćenju podataka građana Srbije. Pojedine svetske kompanije su već počele da rade na ispunjenju ove obaveze, koja podrazumeva i imenovanje predstavnika u Srbiji za sva pitanja u vezi za zaštitom podataka o ličnosti.

Očekuje se dosta izazova u primeni novog zakona, ali je od ključne važnosti da se krene sa doslednom primenom novih pravila. Zakon predviđa brojne nove obaveze za sve koji obrađuju podatke o ličnosti građana, bilo da su iz privatnog ili javnog sektora. Svi oni će imati dosta posla i treba da budu svesni da je usklađivanje sa novim pravilima dugotrajan i konstantan proces, koji ne sme da se svede na “štikliranje stavki”, već mora da ima potporu u praktičnoj primeni i mora služiti zaštiti osnovnih ljudskih prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti.

Konačno, novi zakon propisuje i strože kazne za kršenje odredbi u odnosu na prethodni, pa je tako najviša propisana kazna do 2 miliona dinara, što je ipak znatno niže nego kazne koje su propisane GDPR-om, a koje mogu iznositi i do 20 miliona evra ili 4% godišnjeg prihoda kompanije.

Povezani sadržaj

Alijasi: sredstvo za čuvanje vašeg identiteta

Koliko ste puta morali da ostavite mejl adresu na raznim sajtovima? Da li u takvim slučajevima upisujete postojeći mejl ili pravite novi nalog? Kada se uzme u obzir da je mejl adresa neophodna za mnoge proizvode i usluge na internetu, da li je realno očekivati da svako od nas upravlja desetinama mejl naloga? Privremene mejl […]

Letnja škola: Izazovi regulisanja digitalnog okruženja

Treća letnja škola digitalnih prava održana je od 25. do 31. avgusta u Perastu, tokom koje se okupilo više od 40 novinara, aktivista i stručnjaka za veštačku inteligenciju, medije, ljudska prava, nadzor i digitalne politike.Tokom petodnevnih predavanja i radionica, razmatrana su i analizirana brojna pitanja u vezi sa regulisanjem digitalnog okruženja. Posebna pažnja posvećena je […]

Covid-19 aplikacije: Novo otvaranje Pandorine kutije

Epidemija Covid-19 nije bila samo test za javne zdravstvene sisteme širom sveta, već i za donosioce odluka u polju informacionog društva i zaštite podataka o ličnosti. Test je bio jednostavan: «Da li smo bilo šta naučili iz naših pređašnjih grešaka, kada smo pokušavali da odlučimo između lične bezbednosti i privatnosti, ili ćemo opet da napravimo istu […]