Vesti

Novi oblici oglašavanja na internetu – mogu li se influenseri uvesti u zakonske okvire?

Listajući sadržaje na Instagramu, naišli ste na fotografiju omiljene glumice koja koristi novu hidratantnu kremu poznatog brenda. Da li biste takav sadržaj okarakterisali kao reklamu za kremu? Komercijalne poruke i oglašavanje postali su neizostavan deo društvenih mreža i drugih onlajn platformi na kojima korisnici provode sate svakog dana. Posledično, kreira se veliki broj onlajn sadržaja koji su neupitno komercijalne prirode, ali je korisnicima teško, a ponekad i nemoguće, da procene komercijalnu prirodu sadržaja, tj. da je neka objava poznatog jutjubera zapravo reklama za određeni proizvod ili uslugu. U vezi sa tim i drugim nedoumicama, pravnici  su uradili analizu komercijalnog govora na internetu koja može biti od pomoći za razumevanje novih oblika i praksi ove vrste oglašavanja.

Nove forme oglašavanja, kao što su partnerski marketing (affiliate marketing) i advertorijali, “zamagljuju” granice tradicionalnog poimanja oglašavanja, naročito u pravnom smislu. Korisnici koji imaju značajnu zajednicu pratilaca na društvenim mrežama i popularne sadržaje postali su “influenseri”, čiji su potencijal za širenje komercijalnih poruka prepoznali i oglašivači. Tako možemo videti razne vrste nagradnih igara, lutrija (giveaway), tutorijala, “otvaranja” proizvoda (unboxing), plasiranje proizvoda u okviru korisničkih sadržaja i tome slično. Kako potrošači, tj. korisnici društvenih mreža, često nisu u stanju da prepoznaju nuđenje proizvoda i usluga te podsticaje na njihovu kupovinu u sadržajima na internet platformama, takvi aranžmani moraju biti jasno označeni i transparentni za korisnike. Na primer, Instagram je uveo opciju označavanja “plaćenog partnerstva”, kojom se jasno mogu označiti objave nastale u okviru partnerstva kreatora sadržaja i oglašivača.

U praktičnim okvirima, komercijalni govor se ne posmatra toliko često sa aspekta slobode izražavanja, iako postoji bogata praksa Evropskog suda za ljudska prava i Vrhovnog suda SAD. Značaj zaštite komercijalnog govora je u tome što svakodnevne tržišne aktivnosti ne bi mogle da se odvijaju ukoliko komercijalni govor ne bi uživao zaštitu, doduše manju nego neki drugi vidovi izražavanja, upravo zbog toga se građanima na taj način pružaju informacije na osnovu kojih oni donose odluke i ostvaruju slobodu izbora. Ipak, obzirom na njegovu persuazivnu funkciju i uticaj na potrošače posredstvom medija, komercijalni govor je uređen kroz više propisa, kao što su Zakon o zaštiti potrošača ili Zakon o trgovini, dok je svakako najvažniji Zakon o oglašavanju.

Onlajn oglašavanje je zakonom izjednačeno sa ostalim oblicima tradicionalnog oflajn oglašavanja i u članu 45 Zakona o oglašavanju se definiše kao oglašavanje na internet prezentaciji, društvenoj mreži, aplikaciji, odnosno putem drugog vida internet komunikacije, kada iz sadržaja oglasne poruke nesumnjivo proizlazi da je usmerena na primaoce oglasne poruke iz Republike Srbije i da se roba ili usluga koja se oglašava može kupiti, odnosno isporučiti na teritoriji Republike Srbije. Međutim, pitanje koje može da se postavi jeste u kojoj meri uopšte može da se primeni zakon na nove oblike onlajn oglašavanja? Zakon o oglašavanju nije neprimenjiv, ali je izuzetno teško na svakodnevnom nivou kontrolisati toliku količinu oglasnog sadržaja, kao i sve nove forme onlajn izražavanja koje se javljaju.

Obzirom da postoji prostor da se internet infuenseri smatraju oglašivačima u zakonskom smislu, potrebno je reagovati na njihova eventualna nezakonita postupanja u vezi sa onlajn oglašavanjem koje vrše i edukovati ih u tom polju. Iako komercijalni govor uživa zaštitu u okviru slobode izražavanja, neophodno je postići balans sa drugim vrednostima, u ovom konkretnom slučaju zaštitom potrošača i korisnika interneta. U skladu s tim, treba razmotriti propisivanje nedozvoljenih oblika oglašavanja na internetu, u koje će spadati i novi oblici oglašavanja (putem partnerskog marketinga, advertorijala i slično) kako bi se podstaklo zakonito postupanje, budući da potrošači na kraju plaćaju cenu bilo kakvog nezakonitog ponašanja u prilikom oglašavanja. Posebnu pažnju treba obratiti na prikriveno oglašavanje i plasiranje proizvoda u dečijim sadržajima, te strože kažnjavati oglašivače u ovakvim slučajevima.

Izveštaj o rezultatima analize prakse oglašavanja, trenutno važeće regulative u Srbiji i njihovih nedostataka, kao i odnosa komercijalnog govora i slobode izražavanja

Povezani sadržaj

SHARE: Prijave protiv 16 globalnih tehno kompanija

Pravnici SHARE Fondacije podneli su u četvrtak, 1. oktobra prekršajne prijave protiv 16 globalnih tehno korporacija zbog toga što ni posle više od godinu dana nisu ispunile obavezu iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti da imenuju svoje predstavnike u Srbiji. Kompanije u čijem su vlasništvu platforme za pružanje različitih usluga, poput Fejsbuka, Tvitera, Amazona, Netfliksa ili […]

EU parlament za zabranu biometrijskog nadzora u realnom vremenu

Evropski parlament je u sredu 14. juna ubedljivom većinom usvojio pregovaračku poziciju o nacrtu zakona o veštačkoj inteligenciji (AI Act) kojom je proširena lista neprihvatljivog rizika po prava i bezbednost ljudi. Buduća regulativa temelji se na klasifikaciji rizika koje AI može da generiše, a prema kojoj se utvrđuju konkretne obaveze provajdera i onih koji primenjuju te sisteme. Neprihvatljiv […]

“Politički” sadržaji na Instagramu: Kritični stadijum informisanja

U poslednjih nedelju dana, kompanija Meta izložena je kritikama sa raznih strana zbog svoje odluke da ograniči politički sadržaj na platformama Instagram i Threads. Postoji nekoliko razloga zbog kojih je ova odluka izazvala negativne reakcije i u cilju boljeg razumevanja ovog poteza važno je proći kroz svaki od njih. Prema najskorijim istraživanjima, Instagram ima dve milijarde […]