Vesti

Novi oblici oglašavanja na internetu – mogu li se influenseri uvesti u zakonske okvire?

Listajući sadržaje na Instagramu, naišli ste na fotografiju omiljene glumice koja koristi novu hidratantnu kremu poznatog brenda. Da li biste takav sadržaj okarakterisali kao reklamu za kremu? Komercijalne poruke i oglašavanje postali su neizostavan deo društvenih mreža i drugih onlajn platformi na kojima korisnici provode sate svakog dana. Posledično, kreira se veliki broj onlajn sadržaja koji su neupitno komercijalne prirode, ali je korisnicima teško, a ponekad i nemoguće, da procene komercijalnu prirodu sadržaja, tj. da je neka objava poznatog jutjubera zapravo reklama za određeni proizvod ili uslugu. U vezi sa tim i drugim nedoumicama, pravnici  su uradili analizu komercijalnog govora na internetu koja može biti od pomoći za razumevanje novih oblika i praksi ove vrste oglašavanja.

Nove forme oglašavanja, kao što su partnerski marketing (affiliate marketing) i advertorijali, “zamagljuju” granice tradicionalnog poimanja oglašavanja, naročito u pravnom smislu. Korisnici koji imaju značajnu zajednicu pratilaca na društvenim mrežama i popularne sadržaje postali su “influenseri”, čiji su potencijal za širenje komercijalnih poruka prepoznali i oglašivači. Tako možemo videti razne vrste nagradnih igara, lutrija (giveaway), tutorijala, “otvaranja” proizvoda (unboxing), plasiranje proizvoda u okviru korisničkih sadržaja i tome slično. Kako potrošači, tj. korisnici društvenih mreža, često nisu u stanju da prepoznaju nuđenje proizvoda i usluga te podsticaje na njihovu kupovinu u sadržajima na internet platformama, takvi aranžmani moraju biti jasno označeni i transparentni za korisnike. Na primer, Instagram je uveo opciju označavanja “plaćenog partnerstva”, kojom se jasno mogu označiti objave nastale u okviru partnerstva kreatora sadržaja i oglašivača.

U praktičnim okvirima, komercijalni govor se ne posmatra toliko često sa aspekta slobode izražavanja, iako postoji bogata praksa Evropskog suda za ljudska prava i Vrhovnog suda SAD. Značaj zaštite komercijalnog govora je u tome što svakodnevne tržišne aktivnosti ne bi mogle da se odvijaju ukoliko komercijalni govor ne bi uživao zaštitu, doduše manju nego neki drugi vidovi izražavanja, upravo zbog toga se građanima na taj način pružaju informacije na osnovu kojih oni donose odluke i ostvaruju slobodu izbora. Ipak, obzirom na njegovu persuazivnu funkciju i uticaj na potrošače posredstvom medija, komercijalni govor je uređen kroz više propisa, kao što su Zakon o zaštiti potrošača ili Zakon o trgovini, dok je svakako najvažniji Zakon o oglašavanju.

Onlajn oglašavanje je zakonom izjednačeno sa ostalim oblicima tradicionalnog oflajn oglašavanja i u članu 45 Zakona o oglašavanju se definiše kao oglašavanje na internet prezentaciji, društvenoj mreži, aplikaciji, odnosno putem drugog vida internet komunikacije, kada iz sadržaja oglasne poruke nesumnjivo proizlazi da je usmerena na primaoce oglasne poruke iz Republike Srbije i da se roba ili usluga koja se oglašava može kupiti, odnosno isporučiti na teritoriji Republike Srbije. Međutim, pitanje koje može da se postavi jeste u kojoj meri uopšte može da se primeni zakon na nove oblike onlajn oglašavanja? Zakon o oglašavanju nije neprimenjiv, ali je izuzetno teško na svakodnevnom nivou kontrolisati toliku količinu oglasnog sadržaja, kao i sve nove forme onlajn izražavanja koje se javljaju.

Obzirom da postoji prostor da se internet infuenseri smatraju oglašivačima u zakonskom smislu, potrebno je reagovati na njihova eventualna nezakonita postupanja u vezi sa onlajn oglašavanjem koje vrše i edukovati ih u tom polju. Iako komercijalni govor uživa zaštitu u okviru slobode izražavanja, neophodno je postići balans sa drugim vrednostima, u ovom konkretnom slučaju zaštitom potrošača i korisnika interneta. U skladu s tim, treba razmotriti propisivanje nedozvoljenih oblika oglašavanja na internetu, u koje će spadati i novi oblici oglašavanja (putem partnerskog marketinga, advertorijala i slično) kako bi se podstaklo zakonito postupanje, budući da potrošači na kraju plaćaju cenu bilo kakvog nezakonitog ponašanja u prilikom oglašavanja. Posebnu pažnju treba obratiti na prikriveno oglašavanje i plasiranje proizvoda u dečijim sadržajima, te strože kažnjavati oglašivače u ovakvim slučajevima.

Izveštaj o rezultatima analize prakse oglašavanja, trenutno važeće regulative u Srbiji i njihovih nedostataka, kao i odnosa komercijalnog govora i slobode izražavanja

Povezani sadržaj

Fejsbuk počinje da prati izborno i političko oglašavanje na Balkanu

Fejsbuk je najavio da će od sredine marta proširiti sistem transparentnosti i potvrde autentičnosti izbornih i političkih oglasa na dodatne 32 zemlje, među kojima su Srbija i Severna Makedonija, gde će se uskoro održati izbori. Ovakav razvoj događaja dolazi nakon napora SHARE Fondacije i međunarodnih partnera da predstavnicima Fejsbuka ukažu na problem da države Zapadnog Balkana ne spadaju […]

IPM 2022: Značajan napredak lokalnih medija

Da li čitaoci znaju šta se na sajtovima medija u Srbiji dešava sa ličnim podacima? Da li mediji prate naše ponašanje na internetu preko kolačića da bi unovčili svaki naš klik, kršeći zakonske i etičke norme za zaštitu privatnosti? Koji mediji nas pošteno informišu o obradi ličnih podataka na sajtu, a koji nas lišavaju svake […]

Što pre pokrenuti transparentan izbor novog Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti

U subotu 22. decembra ističe mandat aktuelnom Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Rodoljubu Šabiću, a proces izbora novog Poverenika još nije pokrenut. Organizacije civilnog društva posvećene ostvarivanju vladavine prava, demokratije i ljudskih prava ponovo pozivaju nadležni skupštinski Odbor za kulturu i informisanje da što pre pokrene proces izbora novog Poverenika […]