Vesti

Internet ipak može da zaboravi: kako je izbrisan jedan YouTube kanal

Deset meseci i više desetina zahteva i formulara bilo je potrebno našoj sugrađanki da bi izbrisala svoje digitalne tragove sa platforme YouTube, u prvom zabeleženom slučaju “prava na zaborav” u Srbiji.

Eksplozija digitalnih usluga na internetu poslednjih godina vratila je u prvi plan pitanja privatnosti i zaštite ličnih podataka. Iz tih, ili bilo kojih drugih razloga, neki korisnici fejsa, instagrama ili sličnih platformi odlučuju se na povlačenje iz sajber sveta.

U većim državama, ili na tržištima sa većim uticajem, pravo na zaborav – zakonski definisano kao pravo na brisanje ličnih podataka – ostvaruje se po uhodanoj proceduri. U manjim zemljama, poput Srbije, korisnici su uglavnom prepušteni automatizovanoj komunikaciji sa algoritmom iz koje se retko izlazi kao pobednik.

Značajna promena odigrala se tek nedavno, kada je zahvaljujući naporima internet zajednice u Srbiji i Poverenika za zaštitu podataka o ličnosti, kompanija Google konačno imenovala svog predstavnika u našoj zemlji. Tako je i ova priča dobila svoj srećni završetak. No, pođimo redom.Usled privatnih potreba, naša sugrađanka Iva poželela je da izbriše svoj kanal na najpopularnijem globalnom servisu za razmenu video sadržaja, koji se od 2006. nalazi u vlasništvu mega tehno-korporacije Google. Lični video kanal je Iva otvorila 2015. pod svojim imenom i prezimenom, za pristup kanalu je koristila postojeću Google mejl adresu, sa rezervnom adresom na Yahoo servisu. Tokom naredne dve godine, kanal je koristila za deljenje video klipova iz svojih gostovanja u različitim TV programima, pod svojim imenom.

Brisanje rezervne Yahoo adrese, preseljenje i promena uređaja za elektronsku komunikaciju, bio je sticaj okolnosti usled kojih je Ivi odbijen prvi zahtev za povratak kontrole nad svojim nalogom za Google mejl, čiju je lozinku u međuvremenu izgubila. U takvim prilikama, namera da obriše svoj YouTube kanal izgledala je kao nemoguća misija.

Iva je u septembru 2019. pokrenula proceduru sa službom za podršku korisnicima kompanije Google, budući da je u ovom slučaju ta korporacija primarni rukovalac podacima o ličnosti – Ivinim mejlom i video kanalom. Za komunikaciju je koristila novu Google adresu.

Mada je uredno popunjavala odgovarajuće obrasce, uz kopiju lične karte kao dokaz identiteta, slala objašenje da je to njen kanal, pod njenim imenom, da se ona nalazi na snimcima – dobijala je istovrsne, automatski generisane odgovore da kompanija nije u mogućnosti da utvrdi Ivin identitet, pa time ni da prihvati pravni osnov njenog zahteva za brisanje ličnih podataka. Na njen poziv, u proceduru se u oktobru umešala SHARE Fondacija koja u postupak kreće ispočetka, ali umesto korisničkoj podršci zahtev je poslat pravnoj službi platforme YouTube. Iva je još jednim, automatski generisanim odgovorom upućena na formular za prijavu povrede privatnosti kao osnove za brisanje kanala, gde je od nje traženo da prijavi samu sebe jer je na svom kanalu objavljivala svoje snimke.

Kako bi prekinuli začarani krug automatizovane komunikacije, u kom mnogi korisnici najčešće odustaju od ostvarivanja svojih zahteva, pravnici SHARE Fondacije insistirali su na razgovoru sa ljudima, umesto sa softverom. Međutim, ljudski odgovor stigao je tek posle tri dopisa i četiri meseca od prvog zahteva. Od SHARE Fondacije je tražen dokaz da je ovlašćena da zastupa Ivu, iako smo sve vreme bili uključeni u komunikaciju.

Mada naoružani strpljenjem za ovu pravnu vrtešku, pravnici SHARE Fondacije s olakšanjem su dočekali vest da je kompanija Google konačno odredila svog predstavnika u Srbiji, u maju 2020. O neostvarenom zahtevu za brisanje Ivinog  kanala, predstavnik kompanije Google je obavešten 26. maja, uz prateću arhivu neuspešne komunikacije sa YouTube-om i upozorenje da je zakonski rok za odlučivanje po zahtevu već davno istekao.

Ivi je 11. juna od YouTube pravne službe stigao mejl sa instrukcijama za ostvarenje prava, po kome je ona bez odlaganja postupila, pa je tako i njen YouTube kanal konačno “zaboravljen”.

Ova mala, ali značajna pobeda čini presedan na koji se SHARE Fondacija oslanja dok i od ostalih globalnih tehno giganata zahteva da imenuju svoje predstavnike kako bi prava građana na internetu bila ostvariva i u Srbiji.

Povezani sadržaj

Novinarke BIRN Srbija targetirane špijunskim softverom

Dve istraživačke novinarke portala BIRN Srbija našle su se na meti špijunskog softvera Pegasus izraelske NSO grupe, pokazuju nalazi organizacije Amnesty International (AI). Jelena Veljković i novinarka koja je želela da ostane anonimna dobile su 14. februara sumnjive Vajber poruke sa istog, njima nepoznatog telefonskog broja iz Srbije.  Jedna od poruka sadržala je tekst i […]

Procena rizika od sajber pretnji

Uvod Sajber bezbednost je postala imperativ u modernom poslovnom okruženju, budući da su organizacije svih veličina i delatnosti često izložene raznim sajber pretnjama i rizicima. Kako se tehnologija razvija i digitalni prostor postaje sve prisutniji, sposobnost organizacija da adekvatno prepoznaju, procene i upravljaju sajber rizicima postaje ključni faktor njihovog dugoročnog uspeha. U ovom tekstu proći […]

Groznica deregulacije EU: Konkurentost ili ljudska prava

U senci Trampovog tekućeg eksperimenta sa ukidanjem regulatornih “prepreka” američkoj izuzetnosti, u Briselu se, pod sloganom “Jednostavnija i brža Evropa”, razvija zakonodavna inicijativa za popuštanje pravila koja uređuju niz ključnih oblasti, od korporativnog poslovanja i zaštite životne sredine, do radnih prava i poreske politike. Na meti je posebno regulatorni okvir jedinstvenog digitalnog tržišta EU sa […]