Vesti

Fejsbuk koristio podatke korisnika kao prednost u pregovorima

Prema najnovijim dokumentima koji su nedavno procureli u javnost, Fejsbuk je koristio podatke korisnika da bi se borio protiv konkurencije i pomagao saradnicima, kako prenosi NBC News. Vodeći ljudi Fejsbuka ozbiljno su razgovarali o prodaji pristupa podacima korisnika, a naknada je bila – privatnost. Interni dokumenti Fejsbuka pokazuju da se o planovima o prodaji pristupa korisničkim podacima raspravljalo godinama i da je dobijena podrška od najviših izvršnih direktora Fejsbuk. Dokumenti koji su dospeli u javnost deo su sudskog spora između Fejsbuka i manje poznatog startapa Six4Three.

Prema dokumentima koji su procureli i koji se protežu od 2011. do 2015, na oko 4.000 stranica, izvršni direktor Fejsbuka Mark Zakerberg nadgledao je planove za konsolidaciju pozicije kompanije i kontrolu konkurencije, tretirajući podatke korisnika kao “kartu” u pregovorima. Dokumenti, među kojima su mejl prepiske, prezentacije, tabele i sažeci sastanaka, pokazuju kako je Zakerberg, zajedno sa upravnim odborom i menadžmentom, pronašao načine da iskoristi Fejsbukove podatke o korisnicima – uključujući informacije o prijateljima, vezama i fotografijama – kao prednost u odnosu na partnerske kompanije. Premda su neke od stranica ovih dokumenata i ranije bile objavljivane u medijima, ovi podaci predstavljaju najjasniju i najsveobuhvatniju sliku o aktivnostima Fejsbuka, tokom kritičnog perioda kada je kompanija izašla na berzu. Nakon što su akcije Fejsbuka postale javne, usledio je “terminalan pad” angažmana korisnika, što je primoralo rukovodioce Fejsbuka na višemesečno razmišljanje o tome kako da osnaže kompaniju. Ideja kojoj su nastavili da se vraćaju bila je da se zarađuje od partnera koji su razvijali aplikacije, naplaćujućujući im za pristup informacijama i podacima o korisnicima Fejsbuka. Dokumenti uključuju nekoliko primera koji upućuju na to da su promene osmišljene da bi se učvrstila moć Fejsbuka na tržištu, a ne da bi se zaštitili korisnici, kako je kompanija nastojala da prikaže javnosti.

Princip na osnovu kog je Fejsbuk trgovao korisničkim podacima mogao bi se svesti na davanje najpovoljnijeg tretmana povlašćenim kompanija. U nekim slučajevima, na osnovu izmena koje je uveo na platformi, Fejsbuk bi nagradio favorizovane kompanije tako što bi im dao pristup podacima svojih korisnika. U drugim slučajevima, onemogućio bi pristup korisničkim podacima konkurentskim kompanijama ili aplikacijama. Tako je na primer, omogućio Amazonu prošireni pristup korisničkim podacima, jer je trošio novac na Fejsbuk oglašavanje i partnerstvo sa društvenom mrežom. U drugom slučaju, Fejsbuk je diskutovao o prekidu pristupa korisničkim podacima aplikaciji za razmenu poruka koja je postala suviše popularna i smatrana je konkurentom, kako se navodi u dokumentima.

Dokumenti pokazuju da je iza scene, za razliku od objava kompanije Fejsbuk, kompanija našla nekoliko načina da zahteva od drugih aplikacija da kompenzuju Fejsbuk za pristup podacima korisnika, uključujući direktna plaćanja, potrošnju za oglašavanje i razmenu podataka. Razmatrajući novu poslovnu strategiju, Fejsbuk je odlučio da ne prodaje podatke direktno, već da ih podeli sa onima koji razvijaju aplikacije i koji su smatrani “prijateljima” Zakerberga ili koji su potrošili novac na Fejsbuku i podelili svoje vredne podatke, pokazuju dokumenti.

Nakon što su ove informacije procurele u javnost, Fejsbuk je demantovao da je davao povlastice developerima ili partnerima zbog njihovog trošenja na oglase ili odnosa sa rukovodiocima, međutim kompanija nije dovodila u pitanje autentičnost dokumenata do kojih su došli novinari NBC News-a. Dalje, Fejsbuk je priznao da razmatra naplatu pristupa korisničkim podacima, istovremeno osporavajući navode rekavši da je kompanija samo razmišljala o različitim poslovnim modelima. Naveli su i da ovaj skup dokumenata izostavlja važan kontekst, te da su selektivno procureli kao deo onoga što je sud utvrdio kao dokaz u sudskom sporu između Fejsbuka i startapa Six4Three. NBC News nije mogao da utvrdi da li dokumenti predstavljaju potpunu sliku, obzirom da je Fejsbuk odbio da pruži dodatne dokaze koji bi potkrepili njihove navode. Ipak, ovi nedavno procureli dokumenti pokazuju da se o planovima o prodaji pristupa korisničkim podacima raspravljalo godinama i da je dobijena podrška od najviših rukovodilaca kompanije, uključujući Zuckerberga, operativnu direktorku Šeril Sandberg, direktora za proizvode Krisa Koksa i potpredsednika za razvoj Havijera Olivana.

Iako je Fejsbuk na kraju odlučio da ne naplaćuje direktno pristup korisničkim podacima, opsežne rasprave o njegovoj vrednosti, prikazane u dokumentima koji su procureli, mogli bi stvoriti trajne probleme za kompaniju, kažu stručnjaci za privatnost.

Najveća pretnja sa kojom se Fejsbuk suočava sada je antimonopolska regulativa, koja je osmišljena da promoviše poštenu konkurenciju među kompanijama u korist potrošača. Ako je proizvod besplatan, onda je teže tvrditi da je potrošač oštećen usled monopolskog položaja kompanije. Međutim, ako regulatori uspeju da dokažu da su korisnici plaćali za pristup Fejsbuku svojim ličnim podacima, i da je Fejsbuk te podatke koristio protiv konkurenata, to bi moglo izložiti Fejsbuk brojnim sudskim procesima širom sveta.

Ovaj slučaj pokazuje da podaci o ličnosti nisu samo ekonomski resurs, već i da predstavljaju izvor moći za privatne aktere poput Fejsbuka koji teško prihvataju odgovornost i transparentnost u radu.

Istraživanje SHARE Lab – Kvantifikovani korisnici Fejsbuka na popustu

Povezani sadržaj

Bojan Perkov kandidat SHARE Fondacije za člana Saveta za štampu

Savet za štampu je 12. juna raspisao konkurs za izbor predstavnika javnosti u Komisiji za žalbe. Konkursom se biraju tri predstavnika civilnog društva, odnosno javnosti. SHARE Fondacija, koja se bori za unapređenje ljudskih prava i sloboda na internetu, promociju pozitivnih vrednosti otvorene i decentralizovane mreže, kao i slobodan pristup informacijama, znanju i tehnologiji, predlaže istraživača Bojana […]

Solidarnost, studenti i spajver

U ovoj epizodi Mila i Filip pričaju o digitalnom prostoru tokom studentskih protesta, nezakonitom hakovanju telefona aktivista i novinara od strane MUP i BIA, ali i odnosom velikih tehnoloških kompanija sa novom američkom administracijom i kako to utiče na internet globalno. Linkovi ka tekstovima:Solidarnost, studenti i spajverDigitalna bezbednost na protestuMUP i BIA nezakonito upadaju u […]

Prečišćena verzija novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti

Posle šest godina prav(n)e sage sa novim Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, konačno smo dočekali njegovo donošenje i stupanje na snagu. Primena je odložena do leta, tj. do 21. avgusta 2019. godine, a do tada predstoji usklađivanje svih aktera koji obrađuju podatke o ličnosti građana sa novim pravilima. Novi zakon suštinski predstavlja adaptirani prevod Opšte uredbe […]