Vesti

Fejsbuk koristio podatke korisnika kao prednost u pregovorima

Prema najnovijim dokumentima koji su nedavno procureli u javnost, Fejsbuk je koristio podatke korisnika da bi se borio protiv konkurencije i pomagao saradnicima, kako prenosi NBC News. Vodeći ljudi Fejsbuka ozbiljno su razgovarali o prodaji pristupa podacima korisnika, a naknada je bila – privatnost. Interni dokumenti Fejsbuka pokazuju da se o planovima o prodaji pristupa korisničkim podacima raspravljalo godinama i da je dobijena podrška od najviših izvršnih direktora Fejsbuk. Dokumenti koji su dospeli u javnost deo su sudskog spora između Fejsbuka i manje poznatog startapa Six4Three.

Prema dokumentima koji su procureli i koji se protežu od 2011. do 2015, na oko 4.000 stranica, izvršni direktor Fejsbuka Mark Zakerberg nadgledao je planove za konsolidaciju pozicije kompanije i kontrolu konkurencije, tretirajući podatke korisnika kao “kartu” u pregovorima. Dokumenti, među kojima su mejl prepiske, prezentacije, tabele i sažeci sastanaka, pokazuju kako je Zakerberg, zajedno sa upravnim odborom i menadžmentom, pronašao načine da iskoristi Fejsbukove podatke o korisnicima – uključujući informacije o prijateljima, vezama i fotografijama – kao prednost u odnosu na partnerske kompanije. Premda su neke od stranica ovih dokumenata i ranije bile objavljivane u medijima, ovi podaci predstavljaju najjasniju i najsveobuhvatniju sliku o aktivnostima Fejsbuka, tokom kritičnog perioda kada je kompanija izašla na berzu. Nakon što su akcije Fejsbuka postale javne, usledio je “terminalan pad” angažmana korisnika, što je primoralo rukovodioce Fejsbuka na višemesečno razmišljanje o tome kako da osnaže kompaniju. Ideja kojoj su nastavili da se vraćaju bila je da se zarađuje od partnera koji su razvijali aplikacije, naplaćujućujući im za pristup informacijama i podacima o korisnicima Fejsbuka. Dokumenti uključuju nekoliko primera koji upućuju na to da su promene osmišljene da bi se učvrstila moć Fejsbuka na tržištu, a ne da bi se zaštitili korisnici, kako je kompanija nastojala da prikaže javnosti.

Princip na osnovu kog je Fejsbuk trgovao korisničkim podacima mogao bi se svesti na davanje najpovoljnijeg tretmana povlašćenim kompanija. U nekim slučajevima, na osnovu izmena koje je uveo na platformi, Fejsbuk bi nagradio favorizovane kompanije tako što bi im dao pristup podacima svojih korisnika. U drugim slučajevima, onemogućio bi pristup korisničkim podacima konkurentskim kompanijama ili aplikacijama. Tako je na primer, omogućio Amazonu prošireni pristup korisničkim podacima, jer je trošio novac na Fejsbuk oglašavanje i partnerstvo sa društvenom mrežom. U drugom slučaju, Fejsbuk je diskutovao o prekidu pristupa korisničkim podacima aplikaciji za razmenu poruka koja je postala suviše popularna i smatrana je konkurentom, kako se navodi u dokumentima.

Dokumenti pokazuju da je iza scene, za razliku od objava kompanije Fejsbuk, kompanija našla nekoliko načina da zahteva od drugih aplikacija da kompenzuju Fejsbuk za pristup podacima korisnika, uključujući direktna plaćanja, potrošnju za oglašavanje i razmenu podataka. Razmatrajući novu poslovnu strategiju, Fejsbuk je odlučio da ne prodaje podatke direktno, već da ih podeli sa onima koji razvijaju aplikacije i koji su smatrani “prijateljima” Zakerberga ili koji su potrošili novac na Fejsbuku i podelili svoje vredne podatke, pokazuju dokumenti.

Nakon što su ove informacije procurele u javnost, Fejsbuk je demantovao da je davao povlastice developerima ili partnerima zbog njihovog trošenja na oglase ili odnosa sa rukovodiocima, međutim kompanija nije dovodila u pitanje autentičnost dokumenata do kojih su došli novinari NBC News-a. Dalje, Fejsbuk je priznao da razmatra naplatu pristupa korisničkim podacima, istovremeno osporavajući navode rekavši da je kompanija samo razmišljala o različitim poslovnim modelima. Naveli su i da ovaj skup dokumenata izostavlja važan kontekst, te da su selektivno procureli kao deo onoga što je sud utvrdio kao dokaz u sudskom sporu između Fejsbuka i startapa Six4Three. NBC News nije mogao da utvrdi da li dokumenti predstavljaju potpunu sliku, obzirom da je Fejsbuk odbio da pruži dodatne dokaze koji bi potkrepili njihove navode. Ipak, ovi nedavno procureli dokumenti pokazuju da se o planovima o prodaji pristupa korisničkim podacima raspravljalo godinama i da je dobijena podrška od najviših rukovodilaca kompanije, uključujući Zuckerberga, operativnu direktorku Šeril Sandberg, direktora za proizvode Krisa Koksa i potpredsednika za razvoj Havijera Olivana.

Iako je Fejsbuk na kraju odlučio da ne naplaćuje direktno pristup korisničkim podacima, opsežne rasprave o njegovoj vrednosti, prikazane u dokumentima koji su procureli, mogli bi stvoriti trajne probleme za kompaniju, kažu stručnjaci za privatnost.

Najveća pretnja sa kojom se Fejsbuk suočava sada je antimonopolska regulativa, koja je osmišljena da promoviše poštenu konkurenciju među kompanijama u korist potrošača. Ako je proizvod besplatan, onda je teže tvrditi da je potrošač oštećen usled monopolskog položaja kompanije. Međutim, ako regulatori uspeju da dokažu da su korisnici plaćali za pristup Fejsbuku svojim ličnim podacima, i da je Fejsbuk te podatke koristio protiv konkurenata, to bi moglo izložiti Fejsbuk brojnim sudskim procesima širom sveta.

Ovaj slučaj pokazuje da podaci o ličnosti nisu samo ekonomski resurs, već i da predstavljaju izvor moći za privatne aktere poput Fejsbuka koji teško prihvataju odgovornost i transparentnost u radu.

Istraživanje SHARE Lab – Kvantifikovani korisnici Fejsbuka na popustu

Povezani sadržaj

Počela primena novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti

Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti počeo je da se primenjuje 9 meseci nakon što je stupio na snagu. Posle šestogodišnjeg procesa izrade i donošenja zakona, koji prevashodno treba da prilagodi domaći pravni okvir savremenim tehnološkim izazovima po privatnost građana, ali i da uskladi domaće standarde sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR), Srbija je […]

Izbori 2023. na informativnoj margini: Analiza onlajn medija

Samo 17% centralnog sadržaja najuticajnijih onlajn medija tokom izborne kampanje 2023. bilo je posvećeno izborima, jedan je od nalaza analize 15 najposećenijih medijskih portala koju je SHARE Fondacija sprovela u periodu od 1. novembra do 17. decembra. Sport, zabava, crna hronika i ratovi u inostranstvu upadljivo su dominirali nad predizbornim temama i uopšte aktuelnim, društvenim i političkim […]

Osvrt na deceniju povreda i nastavak građanske pobune

U najnovijem preseku monitoringa koji SHARE Fondacija sprovodi u Srbiji, od aprila do kraja juna 2025. godine zabeleženo je ukupno 43 povrede ljudskih prava u digitalnom okruženju. Kategorija prevara, pretnji i manipulacija ponovo je bila najbrojnija sa 31 povredom, dok je ostalih povreda bilo znatno manje – 5 sajber incidenta i 7 slučajeva koji su […]