Vesti

EU parlament za zabranu biometrijskog nadzora u realnom vremenu

Evropski parlament je u sredu 14. juna ubedljivom većinom usvojio pregovaračku poziciju o nacrtu zakona o veštačkoj inteligenciji (AI Act) kojom je proširena lista neprihvatljivog rizika po prava i bezbednost ljudi.

Buduća regulativa temelji se na klasifikaciji rizika koje AI može da generiše, a prema kojoj se utvrđuju konkretne obaveze provajdera i onih koji primenjuju te sisteme. Neprihvatljiv rizik podrazumeva zabranu AI sistema iz takve kategorije zbog njihove intruzivnosti i diskriminatornih potencijala. Odlukom koja se već ocenjuje kao istorijska, evroposlanici su zauzeli stav da svaku primenu daljinskog sistema biometrijske identifikacije u javnom prostoru u realnom vremenu treba zabraniti, kao i većinu retrospektivnih primena ovakvog sistema. Naknadna primena daljinskog sistema biometrijske identifikacije u javno dostupnim prostorima izuzetno bi bila dopuštena u gonjenju teških krivičnih dela i isključivo po odluci suda. 

Takođe, Evropski parlament smatra da treba zabraniti biometrijsko kategorisanje ljudi na osnovu osetljivih ličnih karakteristika kao što su rod, etničko poreklo ili političko uverenje, kao i primenu AI sistema za prepoznavanje emotivnih stanja u obrazovnoj ili radnoj sredini, u radu policije i na graničnim prelazima. Usvojena pregovaračka pozicija uključuje i zabranu prediktivnih policijskih AI sistema zasnovanih na profilisanju, lokaciji ili prethodnom kriminalnom ponašanju.

Evropske organizacije i aktivisti za ljudska prava pozdravili su odluku EU parlamenta kao jasan znak namere da se sloboda i dostojanstvo ljudi u javnom, zajedničkom okruženju stave iznad privatnog profita i izgovora o većoj bezbednosti.

Međutim, ističe se i propuštena prilika da se zaštitnim merama izričito obuhvate migranti i izbeglice, i upozorava na opasnost od stvaranja dvostepene regulative u kojoj se na migrante primenjuje niži stepen zaštite. Osim toga, parlament nije usvojio preporuku svojih komiteta o pravima ljudi na koje utiču odluke ili rezultati primene AI sistema, uključujući obavezu pružanja objašnjenja i razmatranja pritužbi zbog kršenja prava u tim okolnostima.

Evroposlanici su svoju pregovaračku poziciju potvrdili sa 499 glasova za, 28 protiv i 93 suzdržanih. Sledi trijalog o konačnoj verziji teksta zakona između parlamenta, Evropske komisije i država članica EU. Očekuje se da će se pregovori završiti do kraja godine, u nadi da će zakon biti usvojen pre izbora za novi EU parlament u junu 2024.

Povezani sadržaj

Konferencija o socio-ekološkim uticajima tehnologije

Digital | Green | Society Dvodnevna međunarodna konferencija posvećena posledicama koje vrtoglavi razvoj tehnologije ostavlja na životnu sredinu, građane i društvo, održava se od 14. do 16. maja u Beogradu.  Konferencija u organizaciji SHARE Fondacije, vodeće regionalne organizacije za digitalna prava, odvijaće se u prostorijama KC Grada. Program sa biografijama učesnika objavljen je na posebnoj stranici. Usled ograničenih prostornih kapaciteta, […]

Nova verzija zakona – stari problemi

overenik objavio mišljenje o novom Nacrtu zakona o zaštiti podataka o ličnosti Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti dostavio je Ministarstvu pravde obimno mišljenje na najnoviju verziju Nacrta zakona o zaštiti podataka o ličnosti, u kome je ukazao na suštinski iste probleme kao u prethodnim verzijama nacrta. U mišljenju Poverenika […]

Projekat Pegasus: šta se dogodilo i kako se zaštititi

Više od 180 novinara otkriveno je u bazi telefona određenih za potencijalnu špijunažu, zahvaljujući curenju dokumenata predatih novinarskom kolektivu Forbidden Stories i organizaciji Amnesty International. Izbor meta za nadzor pravili su klijenti izraelske firme NSO, specijalizovane za proizvodnju špijunskog softvera koji prodaje vladama širom sveta. Njen primarni proizvod, Pegasus, može da kompromituje telefon, izvuče iz njega sve podatke […]