Vesti

Digitalna prava u regionu tokom političkih i društvenih nemira

SHARE Fondacija i Balkanska istraživačka mreža – BIRN, koji od 2019. godine prate stanje digitalnih prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Mađarskoj, Severnoj Makedoniji, Rumuniji i Srbiji, objavili su izveštaj o povredama ljudskih prava u digitalnom okruženju u kontekstu društveno-političkih previranja i nemira. U periodu od avgusta 2019. do decembra 2020, regionalnim monitoringom zabeleženo je više od 800 kršenja digitalnih prava, koji su zabeleženi u interaktivnoj onlajn bazi.

Novinari, aktivisti civilnog društva, javni funkcioneri i šira javnost suočili su se sa opasnim napadima – uključujući verbalno zlostavljanje, trolovanje, kampanje blaćenja i pritiske za povlačenje sadržaja – kao odgovor na objavljivanje informacija na mreži. Mnogi naši podaci su kompromitovani, a privatnost dodatno ugrožena nadzorom koji se naročito raširio u vreme pandemije.

BIRN i SHARE su interdisciplinarno sagledali probleme sa pravnog, političkog, tehnološkog i društvenog aspekta kako bi ukazali na kompleksnost slučajeva u kojima se javljaju povrede digitalnih prava i sloboda. Najveći broj povreda, njih 375, odnosio se na pritiske zbog onlajn izražavanja ili aktivnosti, u šta spadaju pretnje, uvrede, neosnovane optužbe, govor mržnje, diskriminacija, itd. To je doprinelo atmosferi u kojoj dominiraju strah i mržnja, što već ranjive zajednice poput LGBT+ ili migranata izlaže dodatnim napadima.

Glavni trendovi zabeleženi u izveštaju odnosili su se na sledeće pojave:

  • Podrivanje demokratskih izbornih procedura
  • Tehnički napadi na sajtove javnih službi
  • Provokacije i eksploatacija društvenih nemira
  • Širenje teorija zavere i pseudoinformacija
  • Dodatna izolacija ugroženih grupa u slučajevima onlajn mržnje
  • Tehnološki alati ne uspevaju da reše složene društvene probleme

Nalazi izveštaja ukazuju na potrebu za zakonodavnim, političkim i socijalnim promenama u zemljama koje su deo monitoringa – digitalna evolucija se mora posmatrati kao skup mehanizama i alata koji treba pre svega da služe potrebama ljudi. Pandemija COVID-19 dokazala je da je otvoren, slobodan i pristupačan internet apsolutno neophodan u kriznim vremenima. Samo uz insistiranje na odgovornosti za kršenje digitalnih prava i edukaciju o rizicima i mogućnostima digitalnog okruženja možemo da stvaramo progresivno, otvoreno i tolerantno društvo.

Povezani sadržaj

Nova verzija zakona – stari problemi

overenik objavio mišljenje o novom Nacrtu zakona o zaštiti podataka o ličnosti Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti dostavio je Ministarstvu pravde obimno mišljenje na najnoviju verziju Nacrta zakona o zaštiti podataka o ličnosti, u kome je ukazao na suštinski iste probleme kao u prethodnim verzijama nacrta. U mišljenju Poverenika […]

Cyberama 4: Veštačka inteligencija, Pametna Srbija?

Pre dve nedelje, Vlada Republike Srbije objavila je važno saopštenje koje je prošlo ispod radara praktično svih medija. U Državnom data centru predstavljena je ‘Pametna Srbija’ – nova državna platforma za masovno prikupljanje i obradu podataka. Prema rečima zvaničnika, ovi podaci predstavljaju ‘pamet’ države na osnovu koje mogu da se donose odluke i osmišljavaju strategije, […]

Akt o digitalnim uslugama ili kako do sigurnijeg digitalnog okruženja

Usvajanjem Akta o digitalnim uslugama (Digital Service Act – DSA) 23. aprila 2022. godine, Evropska unija (EU) je napravila značajan iskorak u pravcu izgradnje jedinstvenog modela upravljanja digitalnim okruženjem. Novi normativni okvir odnosi se na sve digitalne posrednike čije su usluge dostupne na prostoru EU, a posebno na veoma velike platforme (npr. Instagram) i veoma velike onlajn […]