Vesti

Civilno društvo traži pokretanje postupaka zbog špijunaže novinara i aktivista

U utorak 24. decembra je u beogradskom Medija centru održana konferencija za medije na kojoj su predstavnici deset organizacija civilnog društva izneli ključne dokaze o prisilnom otključavanju i zaražavanju špijunskim softverom telefona novinara, aktivista i članova civilnog društva u Srbiji. Dušan Pokuševski iz Beogradskog centra za ljudska prava predstavio je preduzete korake i zahteve za pokretanje postupaka nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama i to:

  • Krivičnu prijavu Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal protiv N.N. ovlašćenih lica iz Bezbednosno-informativne agencije i policije;
  • Zahtev Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti za pokretanje nadzora nad sprovođenjem Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, povodom neovlašćene obrade podataka o ličnosti od strane policije i Bezbednosno-informativne agencije;
  • Zahtev Zaštitniku građana za pokretanje postupka po sopstvenoj inicijativi nad radom policije i Bezbednosno-informativne agencije;
  • Pismo Komesaru za ljudska prava Saveta Evrope;
  • Dostavljanje informacija telu za Specijalne procedure ispred Saveta za ljudska prava Ujedinjenih nacija

Sagovornici su istakli da se u izveštaju organizacije Amnesty International iznose jasni dokazi o širokoj primeni špijunskog softvera “NoviSpy” i forenzičkog alata izraelske kompanije Cellebrite od strane policije i Bezbednosno-informativne agencije (BIA). Ovaj nezakoniti nadzor predstavlja ozbiljan napad na ljudska prava, slobodu izražavanja i privatnost građana, sa posebnim naglaskom na ugrožavanje rada novinara i aktivista. 

Nevena Martinović iz SHARE Fondacije navodi da su detaljnom forenzičkom analizom uređaja pronađene sistemske evidencije (logovi) koje potvrđuju da je alat za digitalnu forenziku izraelske kompanije Cellebrite, UFED, korišćen za nasilno otključavanje i preuzimanje podataka sa uređaja. Nakon ostvarenog pristupa, sistemske evidencije pokazuju promene podešavanja uređaja kako bi se omogućila instalacija špijunskog softvera. Otkriveno je da su instalirane maliciozne aplikacije com.serv.services i com.accesibilityservice, koje su ključni delovi NoviSpy špijunskog softvera. Analizom samih aplikacija, njihovog koda i mrežnog saobraćaja, utvrđeno je da su podaci sa inficiranih uređaja slati na server koji je hostovan na IP adresi koja je već dovođena u vezu sa BIA. Svi podaci iz sistemskih evidencija se vremenski poklapaju sa periodom boravka aktivista u prostorijama policije i BIA. 

Organizacije su istakle da upotreba špijunskih softvera u Republici Srbiji ne samo da nije legalna, već je njihova upotreba propisana kao krivično delo

Takođe je napomenuto da je alat za digitalnu forenziku doniran MUP-u od strane Ministarstva spoljnih poslova Norveške, uz posredstvo Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS). Iz norveške ambasade navedeno je da su optužbe iznesene u izveštaju “alarmantne i, ako se pokažu tačne, neprihvatljive” i najavljen je sastanak sa srpskim vlastima i UNOPS-om krajem meseca. Ministarstvo unutrašnjih poslova ocenilo je navode izveštaja i pripadnika civilnog društva kao “netačne”, dok je BIA izdala saopštenje da radi isključivo u skladu sa zakonima Srbije i odbila da komentariše navode iz izveštaja.

Konferenciju su organizovali Beogradski centar za ljudska prava, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Građanske inicijative, CRTA, Inicijativa mladih za ljudska prava, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), YUCOM, Udruženje “Krokodil”, Partneri Srbija i SHARE Fondacija. 

Povezani sadržaj

H&M kažnjen sa 35,3 miliona evra zbog monitoringa zaposlenih

Dosadašnje iskustvo pokazalo nam je da mnoštvo poslodavaca prikuplja prekomeran broj podataka o svojim zaposlenima, kao i da su njihove aktivnosti često sprovedene suprotno principima zaštite podataka o ličnosti. Neretko se dešava da su poslodavci indiferentni prema zakonskim odredbama koje se tiču zaštite privatnosti zaposlenih, te ne ispunjavaju ni osnovne obaveze, što još uvek prolazi […]

Kako se blokiraju sadržaji na društvenim mrežama?

Internet platforme u vlasništvu IT giganata, kao što su Fejsbuk ili Gugl, u sve većoj meri upravljaju sadržajima korisnika na osnovu smernica i standarda, čiji je cilj da spreče nezakonite i neprimerene sadržaje, poput poziva na nasilje ili veličanja terorizma, ili ograniče korišćenje onima koji ne ispunjavaju uslove. Međutim, i dalje ostaje nejasno prema kojim kriterijumima […]

“Politički” sadržaji na Instagramu: Kritični stadijum informisanja

U poslednjih nedelju dana, kompanija Meta izložena je kritikama sa raznih strana zbog svoje odluke da ograniči politički sadržaj na platformama Instagram i Threads. Postoji nekoliko razloga zbog kojih je ova odluka izazvala negativne reakcije i u cilju boljeg razumevanja ovog poteza važno je proći kroz svaki od njih. Prema najskorijim istraživanjima, Instagram ima dve milijarde […]