Vesti

Prakse etičkog oglašavanja u onlajn medijima u Srbiji: Netransparentnost, lažne posete i obrada ličnih podataka

SHARE Fondacija u saradnji sa BIRN-om je objavila novi izveštaj Prakse etičkog oglašavanje u onlajn medijima u Srbiji. Oglašavanje igra ključnu ulogu u održavanju poslovanja onlajn medija u Srbiji, ali je otkriveno da se neki mediji služe netransparentnim i neetičkim praksama kako bi privukli oglašivače i ostvarili veći profit. Prema istraživanju SHARE Fondacije, najposećeniji mediji koriste prakse koje uključuju neregulisano korišćenje kolačića i obradu ličnih podataka, često bez saglasnosti korisnika, a u cilju ostvarivanja većeg profita od oglašavanja. 

“Uz problematično upravljanje ličnim podacima, praksa sponzorisanih članaka, koji nisu jasno označeni, dodatno ugrožava poverenje javnosti. Politički uticaji na oglašavanje posebno su izraženi u sistemu raspodele javnih sredstava, gde su provladini mediji poput Kurira i Informera glavni dobitnici, dok lokalni i nezavisni mediji ostaju bez podrške. Anketa lokalnih medija ukazuje da čak dve trećine ispitanih ne može ostvariti saradnju sa oglašivačima zbog svog kritičkog izveštavanja”, naglašava autorka Mila Bajić.

Digitalni mediji koriste različite vrste oglasa kako bi privukli publiku i ostvarili prihod, pri čemu su najčešći prikazani oglasi, poput banera i video oglasa, dizajnirani da privuku pažnju korisnika i navedu ih na klik. Nativno oglašavanje, koje se uklapa u uobičajeni sadržaj sajta, često u formi članaka, videozapisa ili infografika, omogućava prirodniji pristup publici, ali ponekad zamagljuje razliku između uredničkog i promotivnog sadržaja, što može narušiti poverenje publike. Pored ovih tradicionalnijih formata, programatsko oglašavanje koristi automatizovane tehnologije za ciljano plasiranje oglasa u realnom vremenu, omogućavajući precizno targetiranje publike pomoću podataka i algoritama. Iako je programatsko oglašavanje efikasno i prilagodljivo, procesi poput licitiranja u realnom vremenu (real-time bidding, RTB) često zahtevaju obimnu obradu ličnih podataka korisnika, što otvara pitanja invazivnosti i zaštite privatnosti.

Kao odgovor na sve izraženije izazove u digitalnom medijskom okruženju oglašavanja, a bazirano na zaključcima iz izveštaja o etičkom oglašavanju u onlajn medijima u Srbiji i Transparentnost pod lupom: javne nabavke za medijske usluge, BIRN i SHARE Fondacija objavile su vodič “Kako do odgovornog i etičnog poslovanja medija u digitalnom okruženju”. U tekstu su izloženi ključni problemi, uključujući dominaciju senzacionalističkog sadržaja, zloupotrebu ličnih podataka korisnika, kao i netransparentno trošenje budžetskih sredstava za oglašavanje. Uz preporuke za medije, donosioce odluka i oglašivače, vodič naglašava potrebu za balansiranjem između profitabilnosti i profesionalnih standarda, ističući značaj transparentnosti, regulative i jačanja koregulatornih mehanizama. Predložene mere obuhvataju unapređenje zakonodavnog okvira, promociju odgovornog oglašavanja i podršku nezavisnim medijima, čime bi se doprinelo etičnijem i održivijem medijskom poslovanju u digitalnoj eri.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta “Cena privatnosti” koji partnerski sprovode BIRN Srbija, SHARE Fondacija i Partneri Srbija, uz finansijsku podršku MATRA programa.

Povezani sadržaj

Priča o dva virusa

Bilo je to najbolje doba, bilo je to najgore doba; doba mudrosti i doba ludosti, epohe verovanja i epohe neverice, vreme svetlosti i vreme mraka; proleće nada i zima očaja; imali smo sve pred sobom i pred nama nije bilo ničega, išli smo svi pravo u nebo, odlazili svi pravo u pakao – ukratko, ličilo […]

Predstavnik

Google je među prvim gigantima ekonomije podataka koji su odredili svog predstavnika u Srbiji. Kako je izgledao taj proces i zašto je to važno za građane u jednoj zemlji van EU? Uhvati Dan (Radio Beograd) 161219 | Обрати пажњу!: Фејсбук и Гугл своје кориснике широм света не третирају једнако | Jutarnji Program RTS 191219: Može […]

EU parlament za zabranu biometrijskog nadzora u realnom vremenu

Evropski parlament je u sredu 14. juna ubedljivom većinom usvojio pregovaračku poziciju o nacrtu zakona o veštačkoj inteligenciji (AI Act) kojom je proširena lista neprihvatljivog rizika po prava i bezbednost ljudi. Buduća regulativa temelji se na klasifikaciji rizika koje AI može da generiše, a prema kojoj se utvrđuju konkretne obaveze provajdera i onih koji primenjuju te sisteme. Neprihvatljiv […]