Vesti

EU spremna da otvori digitalno jedinstveno tržište za Srbiju

Evropska unija spremna je da otvori delove svog jedinstvenog tržišta za Srbiju i ostale zemlje kandidate jer je to strateško ulaganje u svoje buduće članice, poručio je Vladimir Prebilič, poslanik Evropskog parlamenta na okruglom stolu “Ka jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije: Srbija između regulatornih izazova i mogućnosti”.

Na okruglom stolu koji je na inicijativu SHARE Fondacije 31. oktobra održan u Narodnoj skupštini, usaglašeno je da prioriteti države treba da budu razvoj digitalnog tržišta, harmonizacija zakonodavstva i njegova efikasna primena uz puno uvažavanje prava građana i građanki u digitalnom okruženju. 

Tomislav Momirović, ministar unutrašnje i spoljne trgovine naveo je da je u toku ove godine izvoz IKT usluga dostigao 2,6 milijardi evra, odnosno da je 9 puta veći u odnosu na 2012. godinu. “Mi smo u dobrom trendu kada je reč o ovoj sferi, zajedno sa nevladinim sektorom i privredom Vlada će raditi na inoviranju našeg pravnog okvira. Odgovorna država ne sme da uđe u zamku regulacije koja ne proizvodi efekte”, rekao je Momirović. 

Pored ekonomskog razvoja i ulaganja u digitalnu infrastrukturu, pristupanje digitalnom evropskom tržištu značilo bi i punu harmonizaciju domaćeg digitalnog zakonodavstva. Istraživanja SHARE Fondacije ukazuju da se trenutno najveći jaz između nacionalne legislative i evropskih propisa odnosi se na odgovornost, konkurentnost, transparentnost digitalnog tržišta i usluga. 

Prebilič je naglasio da pristup evropskom digitalnom tržištu nije zamena za punopravno članstvo niti paralelni kolosek ka Briselu. “Plan rasta je jedinstvena prilika za Zapadni Balkan, postoji politička volja EU i Jedinstveno digitalno tržište je najprirodniji početak. Novi saziv Evropskog parlamenta će imati visoko na agendi ova pitanja i nadam se da ćemo uskoro imati rezultate”, objasnio je evroposlanik. 

Kako je napomenuo pomoćnik ministra za evropske integracije Miroslav Gačević, obaveza Srbije je da se do kraja pregovaračkog procesa harmonzuje u oblasti digitalizacije, te da su dva instrumentalna akta u tom pogledu Akt o digitalnim uslugama (DSA) i Akt o digitalnim tržištima (DMA). “Naš cilj je da se pre okončanja pregovora harmonizujemo i postanemo deo  Jedinstvenog digitalnog tržišta”, rekao je Gačević.

Kroz Plan rasta je opredeljeno 6 milijardi evra, a sredstva su na raspolaganju do 2027. godine. Dobrica Veselinović, narodni poslanik Zeleno-levog fronta, smatra da je to prilika i za geopolitičko pozicioniranje Srbije prema velikim igračima poput SAD i Kine, gde i EU i Srbija traže zajednički odgovor. 

Međutim, prema rečima profesora FON-a Đorđa Krivokapića, digitalni prostori često izmiču regulaciji, a jačanje svih sektora kroz implementaciju DSA, DMA i AI Akta bi unapredilo položaj građana, privrede i državnih organa. Pravila koja bi bila jednaka za sve i zasnovana na fleksibilnim mehanizmima regulacije bi pojačala konkurentnost domaćih aktera.

Evropski akti, takođe, daleko efikasnije adresiraju “čuvare kapija” digitalnog tržišta, odnosno najveće tehnološke kompanije poput Gugla, Mete i Amazona, a pristup ovim mehanizmima bi i građanima Srbije i domaćim kompanijama omogućio mnogo viši nivo zaštite i daleko efikasniju regulaciju Big Tech kompanija.

Povezani sadržaj

Digitalna prava u regionu tokom političkih i društvenih nemira

SHARE Fondacija i Balkanska istraživačka mreža – BIRN, koji od 2019. godine prate stanje digitalnih prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Mađarskoj, Severnoj Makedoniji, Rumuniji i Srbiji, objavili su izveštaj o povredama ljudskih prava u digitalnom okruženju u kontekstu društveno-političkih previranja i nemira. U periodu od avgusta 2019. do decembra 2020, regionalnim monitoringom zabeleženo je više od 800 kršenja […]

Oboren Privacy Shield – Šta to znači za kompanije iz Srbije?

Sud pravde EU (eng. Court of Justice of the European Union – CJEU) je 16. jula 2020. godine doneo presudu kojom je EU-US Privacy Shield –  pravni mehanizam koji je omogućavao prenos podataka o ličnosti iz EU u SAD – praktično proglašen nevažećim. Sud je presudu doneo na inicijativu Maksa Šremsa, austrijskog aktiviste i pravnika, koji je prethodno uspeo […]

Visokorizične tehnologije: priručnik za istraživače

Tehnologije visokog rizika postale su sastavni deo svakodnevne realnosti, od pametnih kamera u javnom prostoru naših gradova koje ugrožavaju slobodu okupljanja i udruživanja, do algoritama koji umesto ljudi donose odluke o našem životu. Primena tih alata nije regulisana, a za njihovu integraciju u sisteme javne uprave često saznajemo tek kada dokumentujemo štetu koju nanose građanima. […]