Vesti

Ruski zakon o internetu – preventivna mera ili put ka potpunoj kontroli

U Rusiji je od 1. novembra počeo da se primenjuje Savezni zakon br. 90-FZ, koji se u medijima naziva zakonom o “suverenosti interneta”. Zakon utvrđuje pravila za funkcionisanje internet saobraćaja i njegovo praćenje, tako da informacije kojima internet korisnici u Rusiji pristupaju što manje mogu proći kroz strane servere, navodno da im strane obaveštajne službe ne mogu pristupati.

Zakonom bi trebalo da se osigura stabilnost i neprekidan pristup internetu u zemlji, odnosno stvaranje nezavisne infrastrukture za odvojen ruski internet, ili “Runet”. Do sada je ruski segment interneta zavisio od globalne mrežne infrastrukture, a autori zakona smatraju da ruski internet treba da bude nezavisan i otporan na spoljne uticaje. Zbog toga je planirano pooštravanje kontrole nad internet saobraćajem u zemlji i instaliranje specijalne opreme kod internet operatora kako bi se lakše blokirale “nepoželjne” veb stranice.

Dodatno je predviđeno stvaranje nezavisnog ruskog sistema imena domena (DNS). Planirano je da ta mera stupi na snagu u januaru 2021. Kako je DNS međunarodno kontrolisan sistem, u slučaju da se ruski internet “odseče” od ostatka globalne mreže, neophodno je da postoji nacionalna verzija DNS-a koja će omogućiti pristup onlajn resursima.  Međutim, ostaje nejasno je li izolacija koju su ruske vlasti planirale tehnički izvodljiva. Između ostalog, ona zahteva od svih ruskih provajdera i drugih pružalaca usluga da instaliraju tehnologiju koja omogućava nadležnom organu za komunikacije, Roskomnadzoru, da blokira internet saobraćaj. Takođe, svake godine će se održavati redovne vežbe “izolacije” interneta. U slučaju incidenta, ruski internet će biti kontrolisan centralno, a Roskomnadzor će preuzeti kontrolu.

Zakon takođe predviđa uvođenje novih tehničkih mera na komunikacionim mrežama kojima se mogu blokirati neprimerene informacije zabranom prolaska saobraćaja. U obrazloženju zašto je ovaj zakon potreban, autori zakona obrazlažu da su odnosi između Rusije i zapadnih zemalja napeti, te da strane zemlje Rusiji nameću sankcije, pa postoji bojazan da će se Rusija možda uskoro naći u digitalnoj izolaciji. Kao jedan od argumenata navedena je činjenica da zapadne zemlje tehnički mogu da “isključe” Rusiju sa interneta. Nakon uvođenja zasebnog ruskog interneta, slika bi trebalo da se promeni: čak i ako je Rusija izolovana, nacionalna mreža treba dobro da funkcioniše. Autori zakona napominju da, zbog sadašnjeg internet saobraćaja koji nije ni na koji način kontrolisan i nema nacionalnu vezu, saobraćaj prolazi kroz mnoge pristupne tačke u Rusiji i inostranstvu, te da su zbog toga podaci građana Rusije ugroženi. Prema novim pravilima, izlazni internet saobraćaja u inostranstvo biće minimalan. Svi provajderi će morati da instaliraju posebnu opremu koja će omogućiti da se odredi izvor internet saobraćaja i kontroliše njegova putanja, a sve prekogranične razmene će se nalaziti u jednom registru radi bolje kontrole izlaza podataka u inostranstvo.

Sa druge strane, kritičari zakona su ubeđeni u suprotno, tj. da ne postoji opasnost da isključe Rusiju sa svetske mreže, a da državni organi sada mogu izolovati zemlju od celog sveta i brže blokirati neželjene internet resurse i usluge. Rusi strahuju da je zakon usmeren na to da se već problematični nivo internet sloboda dodatno umanji. Suvereni “Runet” poredi se sa kineskim sistemom državne kontrole interneta. Nova oprema će omogućiti vlastima u Rusiji da bilo kada prekinu vezu sa svetskim internetom. U ovom slučaju, popularne veb aplikacije i sajtovi kao što su Gugl, Jutjub, Fejsbuk, Instagram i mnogi drugi postaju nedostupni.

Internet je bio preplavljen raspravom o tome da li će ovaj zakon zaista stupiti na snagu u Rusiji, te su organizovani i skupovi “Za slobodu interneta” ovog proleća, na kojima se okupilo više od 10.000 ljudi. Međutim, protesti nisu doveli do rezultata, jer je Duma usvojila zakon 16. aprila, a 22. aprila ga je odobrilo Veće Federacije. Predsednik Vladimir Putin potpisao je dokument 1. maja.

Povezani sadržaj

Više tvitova o izborima u četvrtoj nedelji kampanje

Stranke i lideri koji učestvuju u predizbornoj trci u proteklih sedam dana (27. maj – 3. jun) su imali aktivnih preko 200 Fejsbuk oglasa među kojima su i dalje dominantne opozicione stranke, dok je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) svoje političke poruke reklamirala putem nezvanične stranice “150+ Borba za bolji život u Srbiji”. Na Tviteru […]

Kako je Novi Sad otet i zaključan

Prvi domaći slučaj napada na kritičnu infrastrukturu Napad ucenjivačkim softverom koji blokira pristup kompjuterskim sistemima ili podacima, pravosudni organi Sjedinjenih Država tretiraće s jednakom pažnjom kao dela terorizma, navodi se u internom dopisu američkog ministarstva pravde koji su mediji objavili krajem prošle nedelje. Potencijalno razoran uticaj koji ransomver ima na državu i društvo, uverljivo je pokazao niz […]

Uspon i pad Telegrama

Kako se obećanje privatnosti na Telegramu pretvorilo u noćnu moru? Pavel Durov, vlasnik ove aplikacije za komunikaciju je najavio da u dogovoru sa Elon Muskom uvodi Grok (xAI) u Telegram ekosistem. Šta to znači za privatnost na platformi čije poverenje je već uveliko poljuljano? Dodatno, pričamo i o špijunaži, kao i daljoj saturaciji interneta sadržajima […]