Vesti

Manji broj povreda digitalnih prava, pritisci konstantni

23. april – 7. maj 2020.

Novi dvonedeljni izveštaj o stanju digitalnih prava u vreme vanrednog stanja beleži pad broja slučajeva. Ipak, nastavljaju se pritisci zbog izražavanja i aktivnosti na internetu – pretnje, uvrede, kao i verbalni napadi na novinare koji su, kao i u prethodnim izveštajima, česta meta.

Provladin tabloid i istraživački “izdajnici”

U Srbiji se desilo nekoliko slučajeva iz kategorije pritisaka zbog izražavanja i aktivnosti na internetu, kojima su uglavnom bili izloženi novinari. Tako je urednik tabloida Informer tvitovao fotografiju novinarke N1 Žakline Tatalović uz seksistički komentar. Njegov postupak je osudila Poverenica za zaštitu ravnopravnosti. Urednik Informera na svom tviter nalogu vređao je i glavnu i odgovornu urednicu Centra za istraživačko novinarstvo Srbije Milicu Šarić, kao i novinara Vladimira Kostića. Do uvreda je došlo nakon što je CINS objavio istraživanje o tome da je privatni avion vlasnika televizije Pink Željka Mitrovića leteo za Moskvu kako bi pokupio medicinski materijal, a kako CINS navodi- “za ovaj let Air Pink nije imao dozvolu”. Istog dana kada je na sajtu CINS-a osvanula priča, tabloid Informer na svojoj veb stranici objavio je uvredljiv članak (u čijem naslovu je pitanje: “Dokle doseže vaša bolest?!”), usmeren na Centar za istraživačko novinarstvo Srbije, nazivajući činjenice iznete u članku bljuvotinama. Pretnje i uvrede na društvenim mrežama upućene su i novinarki Radi Komazec, odgovornoj urednici Jedinstva. Uvrede i pretnje na njen račun počele su zbog pitanja koja je postavljala na konferencijama za novinare kriznog štaba. Na društvenoj mreži Fejsbuk upućene su uvrede i pretnje članu Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19 epidemiologu Predragu Konu, nakon njegovog zalaganja da se pandemija korona virusa jedino može suzbiti vakcinacijom. 

U Hrvatskoj se portal “Faktograf” našao na meti nekoliko portala i političara zbog raskrinkavanja lažnih vesti, posebno onih u vezi sa epidemijom. Jedna veb stranica optužila je Faktograf za medijski linč, nezakonito cenzurisanje i suzbijanje slobode govora. Takođe u Hrvatskoj, aktivistkinje HollaBack! organizacije bile su izložene govoru mržnje i vređanju na Fejsbuku, nakon što su učestvovale u internet kampanji u kojoj su zapisivale ono što im ne nedostaje u karantinu, kao što je gužva u javnom prevozu ili da im nepoznati muškarci komentarišu fizički izgled. 

U Severnoj Makedoniji takođe su zabeležene povrede iz ove kategorije. Jedna od njih je potkategorija objavljivanja neistina i neproverenih informacija sa namerom ugrožavanja reputacije. Tako je društvenim mrežama kružila lažna vest da je porodicama preminulih “neko nudio do dve hiljade evra” da ih registruju kao žrtve koronavirusa, umesto da navedu pravi uzrok smrti. Takođe, u ovoj državi se na društvenim mrežama pojavila netačna informacija da će se škole u zemlji ponovo otvoriti 18. maja. Ministarstvo prosvete demantovalo je da su vlasti izdale uredbu o vraćanju u škole. U Severnoj Makedoniji desio se i jedan slučaj iz kateogrije povreda informacione privatnosti i zaštite podataka o ličnosti, iz potkategorije objavljivanja informacija o privatnom životu, kada je korisnik Tvitera na svom nalogu objavio video snimak građana iz staračkog doma koji odlaze u bolnicu tvrdeći, bez ikakvog dokaza, da su ti građani zaraženi koronavirusom. 

Teorije zavere i blokiranje naloga u Srbiji

U Srbiji su zabeleženi slučajevi manipulacije u digitalnom okruženju. Iako su u prethodnom periodu teorije zavere o 5G mreži prednjačile u regionu, postale su viralne i u Srbiji. Tako je teorija da se 5G mreža koristi za kontrolu populacije kružila po Vajber grupama. Građani koji su dobili poruke su takođe pozvani da protestuju protiv uvođenja 5G mreže u Srbiji tako što će 3. maja na dva sata isključiti mobilne telefone. Na sedam dana bio je blokiran “Zapad Todorović”, satirični Tviter nalog radio voditelja Daška Milinovića, nakon što je jedan od njegovih tvitova prijavljen zbog navodnog kršenja pravila Tvitera.  

Tehnički napad na radio portal

Narušavanje informacione bezbednosti, i to potkategorije činjenja sadržaja nedostupnim putem tehničkih metoda zabeleženo je u Srbiji. Sajt Radija 021 iz Novog Sada bio je meta tehničkog napada, što je rezultiralo usporenim učitavanjem sajta, kao i unosom sadržaja. Napadnuti na sajtu bili su komentari, odnosno like/dislike opcija na njima, koje posetioci sajta mogu ostaviti.

Pritisci (ne)dopustivi

Iako je primetan pad u broju slučajeva povreda digitalnih prava, kako u Srbiji, tako i u regionu, pritisak zbog izražavanja ne jenjava, naročito kada je reč o kritikama vlasti. Čini se da novinari postaju sve lakše mete, tabloidima i na društvenim mrežama podjednako. Osude pretnji, uvreda i govora mržnje najčešće izostaju, što može samo dodatno pojačati pritiske na novinare. Na kraju, verbalni napadi u digitalnom, mogu se pretvoriti u napade u fizičkom svetu. 

SHARE Fondacija i BIRN pokrenuli su regionalni blog posvećen redovnom praćenju povreda prava i sloboda na internetu. U prethodnom izveštaju SHARE Fondacije, zabeležena su ugrožavanja informacione privatnosti i zaštite podataka o ličnosti, pretnje i uvrede na društvenim mrežama, kao i lažne vesti.

Povezani sadržaj

Alijasi: sredstvo za čuvanje vašeg identiteta

Koliko ste puta morali da ostavite mejl adresu na raznim sajtovima? Da li u takvim slučajevima upisujete postojeći mejl ili pravite novi nalog? Kada se uzme u obzir da je mejl adresa neophodna za mnoge proizvode i usluge na internetu, da li je realno očekivati da svako od nas upravlja desetinama mejl naloga? Privremene mejl […]

Novi oblici oglašavanja na internetu – mogu li se influenseri uvesti u zakonske okvire?

Listajući sadržaje na Instagramu, naišli ste na fotografiju omiljene glumice koja koristi novu hidratantnu kremu poznatog brenda. Da li biste takav sadržaj okarakterisali kao reklamu za kremu? Komercijalne poruke i oglašavanje postali su neizostavan deo društvenih mreža i drugih onlajn platformi na kojima korisnici provode sate svakog dana. Posledično, kreira se veliki broj onlajn sadržaja […]

Projekat Pegasus: šta se dogodilo i kako se zaštititi

Više od 180 novinara otkriveno je u bazi telefona određenih za potencijalnu špijunažu, zahvaljujući curenju dokumenata predatih novinarskom kolektivu Forbidden Stories i organizaciji Amnesty International. Izbor meta za nadzor pravili su klijenti izraelske firme NSO, specijalizovane za proizvodnju špijunskog softvera koji prodaje vladama širom sveta. Njen primarni proizvod, Pegasus, može da kompromituje telefon, izvuče iz njega sve podatke […]