Vesti

Otkud partiji moj broj?

Šetate gradom dok vas sa bilborda gledaju lica političkih (anti)heroja, zaokruženi brojevi i slogani o napretku, boljem životu i svetloj budućnosti koja samo što nije. Izbori su iza ćoška i svi politički akteri se igraju pozorišta kako bi ubedili građane da glas daju baš njima. Neko kroz debatne TV emisije, neko kroz sponzorisanje objava na društvenim mrežama, a neko na dosta kreativnije načine.

Zvoni vam mobilni telefon, nepoznat broj koji počinje na +38111…, fiksna linija, pozivni kod Beograd. Javite se, a stranački aktivista vam postavi pitanje svih pitanja pred izbore: “Da li možemo da računamo na vaš glas?” Tokom kampanje za protekle izbore, ovaj scenario su proživeli mnogi građani Srbije, među kojima je i Nebojša iz Beograda.

Pošto je i njegova majka dobila poziv od Srpske napredne stranke (SNS) na fiksni i mobilni telefon, zabrinut ovakvim razvojem događaja Nebojša je kada su njega zvali upitao operatera odakle im njegov broj mobilnog, na šta je dobio odgovor “da ga je kompjuter izbacio”. Na Nebojšinu konstataciju da su ga oslovili imenom, dobija instrukciju da se obrati svom operatoru. U Nebojšinom slučaju to je Telekom Srbija a.d, kompanija u većinskom vlasništvu države. Nebojša je prethodnih dana čitao na Tviteru kako ljudi koji imaju MTS brojeve dobijaju pozive od SNS-a, ali je mislio da se takve stvari dešavaju samo drugima.

Nebojša najpre šalje mejl Telekomu s namerom da otkrije na koji način je SNS došao do brojeva telefona njegove porodice.

Usledio je odgovor od Aleksandre iz Telekoma, koja tvrdi da Nebojšini podaci “sigurno nisu zloupotrebljeni”.

Nakon toga, Nebojša šalje još jedan mejl u kome izražava zabrinutost za bezbednost podataka Telekomovih korisnika.

Na njegovu zabrinutost, druga Telekomova službenica, po imenu Debora, odgovara da je slučaj “prosleđen na dalju nadležnost”.

Prepiska se za sada okončala Nebojšinom nadom da će vinovnici biti procesuirani i privedeni pred lice pravde zbog odavanja poverljivih podataka korisnika.

Centrala može da pogreši jednom…

Slučaj masovnog pozivanja i slanja poruka na privatne mobilne telefone u vreme kampanje za izbore 2020. još jednom nam je pokazao da je zloupotreba podataka o ličnosti u Srbiji vrlo rasprostranjena. 

Političke stranke su za svrhe političkog marketinga mogle da dođu u posed brojeva telefona ljudi na dva načina – da imaju izričit pristanak građana za korišćenje podataka, što je u skladu sa zakonom, ili da im je podatke ustupio neko ko ih poseduje po drugom osnovu. 

Ovo nije prvi put da se u Srbiji podaci o ličnosti masovno obrađuju u političke svrhe. Kada su 2017. održani predsednički izbori, baza koja je sadržala informacije o socio-ekonomskom statusu 400.000 ljudi iz mesta širom Srbije bila je javno dostupna na internetu. Do danas nije poznato da li je iko odgovarao za ovu zloupotrebu i flagrantno kršenje zakona.

U jeku aktuelne afere sa masovnim pozivanjem građana, nastupila je izborna tišina, koja zabranjuje sve vrste političkog oglašavanja 48 sati pre i na sam dan glasanja. Ipak, da građani ne provedu poslednja dva dana pred izlazak na biračka mesta bez uznemiravanja i bombardovanja izbornim porukama, što je poenta izborne tišine, pobrinule su se i vlast i opozicione liste. 

Primećene su SMS poruke koje su na izborni dan, u nedelju 21. juna, podsetile građane da “zaokruže broj 1 na republičkom i lokalnom listiću”, tj. listu “Aleksandar Vučić – Za našu decu”. U subotu 20. juna, SMS sa servisnog broja 1754 koji je potpisao Aleksandar Šapić, predvodnik liste Pobeda za Srbiju, poziva građane Novog Beograda da glasaju prema savesti. Slično tome, koalicija Ujedinjena demokratska Srbija (UDS) slala je tokom subote i nedelje izborne SMS poruke korisnicima Vipa i Telenora, dok je jedna korisnica MTS-a na Tviteru navela da joj sa servisnog broja stižu neželjene predizborne poruke liste pod brojem 10 za lokalne izbore na Opštini Zvezdara, tj. grupe građana Ujedinjena demokratska Zvezdara.

Pošto su među onima koje je SNS pozivao bili korisnici tri najveća mobilna operatora koji posluju u Srbiji – MTS, Vip i Telenor – nameće se logično pitanje da li je problem do operatora? Na tvitove zabrinutih građana zašto ih SNS zove na mobilni i odakle im brojevi, operatori su odgovarali uopšteno, po principu “nismo im mi dali, majke nam”. 

Zvanični Tviter nalog MTS-a odgovorio je da “sa strane kompanije Telekom Srbija nije prosleđena informacija o brojevima korisnika, a koji su njihovi izvori dobijanja kontakta nismo u mogućnosti da vam odgovorimo” i da korisnici uznemiravanje mogu prijaviti u bilo kojoj MTS poslovnici. Telenor je u prepisci sa korisnicima na Tviteru naveo da je “u obavezi da čuva podatke o korisnicima” i da ih ne deli sa političkim strankama, uz pojašnjenje da su podaci o pretplatniku poslovna tajna. Konačno, Vip je u sličnom maniru istakao da ne čine javno dostupnim brojeve korisnika niti ih razmenjuju sa političkim strankama, dodavši da se zlonamerni ili uznemirujući pozivi mogu prijaviti.

Pitajte stranku odakle joj vaš broj

Ako se operatori prave blesavi i tvrde da nisu dali podatke koje su dužni da čuvaju, građanima ostaje da se kroz mehanizme iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti obrate strankama koje su ih pozivale ili im slale neželjene poruke. 

Inicijativa Ne davimo Beograd građanima je omogućila da Srpskoj naprednoj stranci podnesu zahtev za ostvarivanje prava u vezi sa obradom podataka o ličnosti, kojim se traži da se stranka izjasni na koji način i od koga je došla do privatnih brojeva telefona građana, kako obrađuje njihove podatke o ličnosti, te da bez odlaganja obriše sve podatke i o tome obavesti građane bez odlaganja.

Ukoliko ne dođe do zadovoljenja zahteva, na raspolaganju su pritužba Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti ili pokretanje sudskog postupka.

A u međuvremenu može da prođe još nekoliko izbornih ciklusa…

Povezani sadržaj

Pregled stanja digitalnih prava u šestomesečnom periodu: bezbednost i privatnost na udaru

Novi izveštaj o povredama digitalnih prava u Srbiji obuhvata dva kvartalna perioda monitoringa, poslednji iz 2021. godine (oktobar-decembar) i prvi iz ove godine (januar-mart). Mada su u drugom posmatranom kvartalu održani izbori, kampanja nije uticala na porast kršenja ljudskih prava u digitalnom prostoru – čak je došlo do blažeg pada. Među ukupno 62 zabeležena incidenta […]

Privatnost u procepu između korporacija i države: Slučaj Indija v. WhatsApp

Jedna od najvećih globalnih platformi za instant poruke, WhatsApp je na tri meseca odložio primenu novih politika privatnosti usled oštrih kritika korisnika iz celog sveta, posebno iz Indije, najvećeg pojedinačnog tržišta kompanije. Mada je proteste svojih korisnika pokušala da objasni „konfuzijom“ i pogrešnim tumačenjem novih pravila, mediji upozoravaju da kompanija još uvek nije precizirala šta planira da radi sa korisnicima – […]

„Poslovno pravo u digitalnom dobu“ – digitalna transformacija studentske literature

Osveženje u univerzitetski udžbenički koncept i pravnu literaturu unosi udžbenik „Poslovno pravo u digitalnom dobu“. Autori prof. dr Đorđe Krivokapić i Andrea Nikolić su osmislili savremeni koncept distribucije javno dostupnih sadržaja, koji čini digitalnu transformaciju studentske literature i omogućava svim zainteresovanima lakši i brži put ka sticanju znanja. Promocija udžbenika „Poslovno pravo u digitalnom dobu“ […]