Vesti

Ruski zakon o internetu – preventivna mera ili put ka potpunoj kontroli

U Rusiji je od 1. novembra počeo da se primenjuje Savezni zakon br. 90-FZ, koji se u medijima naziva zakonom o “suverenosti interneta”. Zakon utvrđuje pravila za funkcionisanje internet saobraćaja i njegovo praćenje, tako da informacije kojima internet korisnici u Rusiji pristupaju što manje mogu proći kroz strane servere, navodno da im strane obaveštajne službe ne mogu pristupati.

Zakonom bi trebalo da se osigura stabilnost i neprekidan pristup internetu u zemlji, odnosno stvaranje nezavisne infrastrukture za odvojen ruski internet, ili “Runet”. Do sada je ruski segment interneta zavisio od globalne mrežne infrastrukture, a autori zakona smatraju da ruski internet treba da bude nezavisan i otporan na spoljne uticaje. Zbog toga je planirano pooštravanje kontrole nad internet saobraćajem u zemlji i instaliranje specijalne opreme kod internet operatora kako bi se lakše blokirale “nepoželjne” veb stranice.

Dodatno je predviđeno stvaranje nezavisnog ruskog sistema imena domena (DNS). Planirano je da ta mera stupi na snagu u januaru 2021. Kako je DNS međunarodno kontrolisan sistem, u slučaju da se ruski internet “odseče” od ostatka globalne mreže, neophodno je da postoji nacionalna verzija DNS-a koja će omogućiti pristup onlajn resursima.  Međutim, ostaje nejasno je li izolacija koju su ruske vlasti planirale tehnički izvodljiva. Između ostalog, ona zahteva od svih ruskih provajdera i drugih pružalaca usluga da instaliraju tehnologiju koja omogućava nadležnom organu za komunikacije, Roskomnadzoru, da blokira internet saobraćaj. Takođe, svake godine će se održavati redovne vežbe “izolacije” interneta. U slučaju incidenta, ruski internet će biti kontrolisan centralno, a Roskomnadzor će preuzeti kontrolu.

Zakon takođe predviđa uvođenje novih tehničkih mera na komunikacionim mrežama kojima se mogu blokirati neprimerene informacije zabranom prolaska saobraćaja. U obrazloženju zašto je ovaj zakon potreban, autori zakona obrazlažu da su odnosi između Rusije i zapadnih zemalja napeti, te da strane zemlje Rusiji nameću sankcije, pa postoji bojazan da će se Rusija možda uskoro naći u digitalnoj izolaciji. Kao jedan od argumenata navedena je činjenica da zapadne zemlje tehnički mogu da “isključe” Rusiju sa interneta. Nakon uvođenja zasebnog ruskog interneta, slika bi trebalo da se promeni: čak i ako je Rusija izolovana, nacionalna mreža treba dobro da funkcioniše. Autori zakona napominju da, zbog sadašnjeg internet saobraćaja koji nije ni na koji način kontrolisan i nema nacionalnu vezu, saobraćaj prolazi kroz mnoge pristupne tačke u Rusiji i inostranstvu, te da su zbog toga podaci građana Rusije ugroženi. Prema novim pravilima, izlazni internet saobraćaja u inostranstvo biće minimalan. Svi provajderi će morati da instaliraju posebnu opremu koja će omogućiti da se odredi izvor internet saobraćaja i kontroliše njegova putanja, a sve prekogranične razmene će se nalaziti u jednom registru radi bolje kontrole izlaza podataka u inostranstvo.

Sa druge strane, kritičari zakona su ubeđeni u suprotno, tj. da ne postoji opasnost da isključe Rusiju sa svetske mreže, a da državni organi sada mogu izolovati zemlju od celog sveta i brže blokirati neželjene internet resurse i usluge. Rusi strahuju da je zakon usmeren na to da se već problematični nivo internet sloboda dodatno umanji. Suvereni “Runet” poredi se sa kineskim sistemom državne kontrole interneta. Nova oprema će omogućiti vlastima u Rusiji da bilo kada prekinu vezu sa svetskim internetom. U ovom slučaju, popularne veb aplikacije i sajtovi kao što su Gugl, Jutjub, Fejsbuk, Instagram i mnogi drugi postaju nedostupni.

Internet je bio preplavljen raspravom o tome da li će ovaj zakon zaista stupiti na snagu u Rusiji, te su organizovani i skupovi “Za slobodu interneta” ovog proleća, na kojima se okupilo više od 10.000 ljudi. Međutim, protesti nisu doveli do rezultata, jer je Duma usvojila zakon 16. aprila, a 22. aprila ga je odobrilo Veće Federacije. Predsednik Vladimir Putin potpisao je dokument 1. maja.

Povezani sadržaj

Monitoring digitalnih prava i sloboda na kraju godine: tehnički napadi ponovo u fokusu

U poslednja tri meseca 2019. godine, SHARE Fondacija zabeležila je preko 20 slučajeva povreda digitalnih prava u Srbiji. Kako i u prethodna dva perioda, u ovom dominiraju slučajevi pritisaka zbog izražavanja i aktivnosti na internetu. Primećen je porast broja slučajeva narušavanja informacione bezbednosti, te se u ovom periodu monitoringa desilo čak 5 povreda iz ove […]

Javna rasprava o izmenama Krivičnog zakonika: Zloupotreba intimnih sadržaja ne sme ostati nekažnjiva

EDIT 4.11.2024. u 16:45: Ministarstvo pravde je u saopštenju od 1. novembra navelo: „U toku javne rasprave pažnju je privukla inicijativa da se Krivični zakonik dopuni novim krivičnim delom Neovlašćeno deljenje i zloupotreba snimka intimne sadržine koju je podržao veći broj organizacija civilnog društva i pojedinaca. Ministarstvo pravde je stanovišta da je ova inicijativa opravdana i da […]

Monitoring izveštaj april – jun 2021: Nespretna digitalizacija, fišing i pritisci

Novi kvartalni monitoring izveštaj obuhvata stanje digitalnih prava i sloboda u Srbiji za period od aprila do kraja juna 2021. U ovom periodu naročito su se istakli problemi nespretno uvedene digitalizacije, prevare građana kroz fišing kampanje, kao i pritisci u vidu strateških tužbi protiv medija, pretnji, a u jednom slučaju čak i privođenja zbog tvita.https://docs.google.com/spreadsheets/d/e/2PACX-1vT_E5U4j9Jc8npwMOg130uwnDpeGr5nzklZhriD3crwn92OoLgX03udAPuRF22Dh66Py65r6nww7XlG/pubchart?oid=1122998832&format=interactive […]